Na nedavnoj dvodnevnoj konferenciji "Dani energetske tranzicije Istarske županije" održanoj u Labinu, zapaženo izlaganje imala je dr.sc. Cinzia Zubin, pročelnica upravnog odjela za gospodarstvo Istarske Županije. Ona je sudjelovala kao panelistica na temu "Energetske zajednice, mit ili stvarnost?". O tome smatra li da u energetskoj zajednici Istarske županije uz javni sektor trebaju sudjelovati i drugi dionici, te koji i zašto, Zubin je rekla:

- Da, svakako se smatra da u energetskoj zajednici Istarske županije, uz javni sektor, trebaju sudjelovati i drugi dionici, odnosno građani i poduzetnici jer je to ključ za uspješnu, održivu i inkluzivnu energetsku tranziciju. Primjerice, Istarska županija ima jak poljoprivredni i turistički sektor koji troši energiju, a njihov prelazak na OIE smanjuje emisije i troškove. Široka participacija svih dionika osigurava društvenu pravednost, ekonomsku održivost i ekološku učinkovitost energetske zajednice. Time se stvara model u kojem energija nije samo tržišna roba, već i javno dobro u službi svih.

Važno je pametno planiranje gradnje u skladu s lokalnim energetskim kapacitetima (Snimio Sergej Dreschler)

Virtualne elektrane

Energetska zajednica Istre, barem što se proizvodne strane tiče, u što većoj mjeri treba biti bazirana na korištenju javnih zgrada. Iako je to trenutačno, barem što se regulative tiče, pomalo problematično, na potrošačkoj strani trebao bi se naći veći dio dionika, kako fizičkih osoba te malih i srednjih poduzetnika. Bitno je pronaći i model koji subvencionira, kako javni sektor koji proizvodi i pruža uslugu korištenja svoje imovine, tako i gospodarski koji na ovaj način ima pristup energiji po nešto nižoj cijeni. Ostaje samo čekati da ovakav model, koji IRENA trenutačno kroz svoje projekte pokušava razviti, bude i u potpunosti zakonski reguliran i omogućen.

- Vidite li budućnost i u drugim oblicima dijeljenja energije?

- Budućnost je u uzajamnom trgovanju energijom (Peer-to-peer - P2P), virtualnim elektranama, ili, što je nama sada u fokusu, energetskim zajednicama. Dakle, u ovom trenutku prioritet nam je električna energije kako zbog tehničke lakoće dijeljenja, tako i zbog njezine univerzalnosti. Naime, bez obzira na potencijal alternative, izgleda da je električna energija univerzalno gorivo sadašnjosti, a čini se i dogledne budućnosti. Opet, to ne znači da treba odustati od dijeljenja drugih oblika energije, pogotovo zelene energije, poput toplinske energije korištenjem dizalica topline u district heating ili cooling sustavima, pa i zelenog vodika za koji moramo osigurati, u prvom redu proizvodnu infrastrukturu koja je u bližoj regiji, ali i u širem okruženju kapacitetima nedostatna.

- Posljednjih godina priča se i o odobalnom vjetru u Istri. Može li i ta energija biti predmet dijeljenje i na koji način? Ako se nađe strateški partner, je li Županija voljna ući makar kao manjinski investitor u takav projekt?

- Rade se istraživanja i za taj vid energije. Županija, uzevši u obzir njezine proračunske mogućnosti, teško se može uključiti u takve investicije s obzirom na njihovu visinu, ali mora voditi o tome računa i poticati i takvu vrstu energije.

TE Plomin najveći je proizvođač električne energije u Istri, ali je često u zastoju zbog remonta ili kvara (Snimio Branko Biočić)

- Kako Županija može pomoći lokalnom stanovništvu i gospodarstvenicima energetskom aktivacijom svoje druge imovine, npr. akumulacijska jezera?

- Istra treba težiti energetskoj samodostatnosti, kako u pogledu regije tako i pogledu svakog pojedinog kućanstva. Županija tu može pomoći edukacijom, financijskim poticajima, itd. Trenutno imamo objavljene javne pozive za poticanje obnovljivih izvora energije za fizičke osobe, ali i za prerađivačku industriju. Dužni smo omogućiti i olakšati pristup prirodnom resursima poput sunca, toplinske energije mora ili odobalnog vjetra, ali moramo paralelno paziti i na prostor, tako da moramo dobro odvagati što dajemo na "tržište" i od čega imamo najveću korist.

Pametno planiranje gradnje

Tu pričamo prvenstveno o većim solarnim sustavima koje treba planirati na tlu niže razine boniteta, o korištenju već iskorištenih površina poput javnih zgrada, parkirališta i slično. Nadalje, moramo se truditi da se proizvodnja i potrošnja energije u što većoj mjeri osigurava već na razini pojedinca, pogotovo u novogradnji, te kod izgradnje za turističke namjene.

- Svjedoci smo ekspanzije građevinskih radova po Istri koji, a s obzirom na namjenu, uglavnom opterećuju elektroenergetsku mrežu u ljetno doba kad je ona u Istri najosjetljivija. Kako doskočiti tome i osigurati stabilnost opskrbe za stanovništvo? Vidite li u tom polju potencijal za energetske zajednice?

- Točno je da građevinski boom, posebice turističkih i stambenih objekata, dodatno opterećuje elektroenergetsku mrežu, osobito ljeti kad se kombinira visoka potrošnja, klime, bazeni, turisti s već postojećim sezonskim opterećenjem mreže. Takva situacija često dovodi do padova napona, zastoja, pa i smanjenja kvalitete opskrbe za stalno stanovništvo. Ključna je prilika za razvoj energetskih zajednica u Istri! Energetske zajednice mogu biti alat kojim lokalna zajednica aktivno sudjeluje u stabilizaciji mreže. Umjesto pasivne ovisnosti o nacionalnoj mreži, Istra može postati proaktivna energetska regija, koristeći svoje sunčane resurse, zajedništvo i inovativni duh. Višak energije ljeti može se dijeliti u mreži ili pohranjivati za kasniju upotrebu. Kroz zajednicu se može investirati u baterijske sustave i pametna upravljačka rješenja, koja rasterećuju mrežu u vrijeme vršne potrošnje. Manji vršni udari daju stabilniji sustav. Također, važno je pametno planiranje gradnje u skladu s lokalnim energetskim kapacitetima, zaključila je dr.sc. Cinzia Zubin, pročelnica županijskog Upravnog odjela za gospodarstvo.

*Sadržaj realiziran u suradnji s Istarskom županijom