Buzet je oslobođen 28. travnja 1945. oko 15 sati, kada su ga zaposjele vojno-pozadinske jedinice komande mjesta Buzet i uspostavile vlast. Toga dana za vječita vremena obznanjen je kraj fašističko-njemačkog režima na ovim prostorima, istaknuo je predsjednik buzetske Udruge antifašista Edo Jerman na svečanom obilježavanju 78-godišnjice oslobođenja Buzeta, održanoj ispred stoljetnog Narodnog doma. Dugo očekivanu slobodu, naglasio je Jerman, Buzeština je dočekala, nažalost, sa 621 žrtvom, više od 2.200 spaljenih objekata i potpuno uništenom infrastrukturom, ali s velikom željom da se u slobodi počne stvarati bolja budućnost.

Partizani, drugarice i drugovi

- Obilježavamo značajnu obljetnicu, prije svega, ponosni i s velikim poštovanjem prema svim antifašistima, partizanima i borcima NOR-a. To činimo zato što su antifašisti prije svega bili pošteni, pravedni, bili su drugovi, stvorili su temelje da možemo živjeti u miru, prijateljstvu, u slobodi. Zaboraviti događaje koji su se zbili prije 78 godina značilo bi poniziti sve ono što su nam omogućile žrtve Drugog svjetskog rata. Danas kada čitamo, slušamo, gledamo one koji blate antifašizam, pobjednike u Drugom svjetskom ratu, kada kažu da je antifašizam floskula, mi antifašisti uzroke takvih stanja, između ostalog sagledavamo u sve agresivnijim nacionalističko-šovinističkim i neofašističkim ispadima na našim prostorima.

Svakodnevno smo svjedoci sve otvorenijoj reafirmaciji ustaštva, četništva i drugih koji su doživjeli poraz u Drugom svjetskom ratu. Danas je odnos prema antifašizmu kao civilizacijskoj vrijednosti krajnje zabrinjavajući. Svjedočimo sve većoj eskalaciji neofašističkih ispada organiziranih skupina i pojedinaca, nažalost i nekih političkih stranaka, naglasio je Jerman.

(Snimila Gordana Čalić Šverko)

Poručio je kako pred svima, posebno antifašistima, stoji velika zadaća, govoriti i pamtiti veliki dan antifašizma i slobode, svakim danom zalagati se i boriti za drukčiju Hrvatsku, Hrvatsku ispravnih ideja, vrijednosti i ideala, Hrvatsku bez lopova i prevaranata. Postavio je pitanje kakva je razlika između boraca Drugog svjetskog rata i Domovinskog rata. I jedni i drugi, rekao je, borili su se za slobodu s ciljem da što prije oslobode svoj kraj i da žive u miru na svom prostoru.

- Kada ste čuli od vodećih ljudi države da su spominjali borce Drugog svjetskog rata, osim neki kada im je to trebalo. Antifašisti, partizani su doslovce na marginama svega. Da li su to zaslužili? Nisu. Oni su svoje učinili od 1941. do 1945. kao što smo mi u Domovinskom ratu od 1991. do 1995. godine, ništa drugačije, s jednom razlikom da su se u Drugom svjetskom ratu utemeljile granice današnje Hrvatske, a da smo mi u Domovinskom ratu te granice obranili i pružili mir, slobodu i demokraciju. Zašto je tako, da nije to možda zbog toga što su se oni zvali partizani, da nije možda zbog toga što su bili drugarice i drugovi, da nije možda zbog toga što ih je vodio Josip Broz Tito, upitao je Jerman, predsjednik antifašističke udruge i sudionik Domovinskog rata.

Blokirali 30 njemačkih divizija

Na svečanom skupu govorio je i gradonačelnik Buzeta Damir Kajin.

- Kada gledam i uspoređujem Drugi svjetski rat, znači onaj koji je bjesnio na tlu ex-Jugoslavije i Domovinski rat, u Hrvatskoj je i u jednom i u drugom slučaju, slomljena agresija na ove prostore. I mislim da je na neki način pravda bila zadovoljena. Reći da je vojska maršala Tita držala, bolje rečeno, blokirala na ovim prostorima 30 njemačkih divizija od sudjelovanja na istočnom ili zapadnom frontu, u najmanju je ruku zadivljujuće. Činjenica da u ranijim godinama rata, 1941., 1942. partizanima nitko nije pomogao, a opstali su, to je fascinantno. Nešto slično, ne tako radikalno, prolazili smo i u razdoblju od 1991. do 1995. kada je Hrvatska najprije bila razoružana, a potom i napadnuta.

(Snimila Gordana Čalić Šverko)

Ono u čemu je Istra bila prva, u čemu je ostala cijelo vrijeme svojom, bez obzira na ideologiju, na stranačku pripadnost, na politički oportunitet, je i to što se vrijednosti antifašizma u ranom razdoblju 90-ih godina i kasnije doista živjelo, s njima se nije trgovalo, a to su i suživot, jedna međuetnička harmonija, otpor prebrojavanju, da se tako izrazim, krvnih zrnaca, da svi oni koji ovdje žive bez obzira od kuda su, svi koji su lojalni građani Hrvatske, ne smiju biti ni šikanirani ni zastrašivani ni marginalizirani, niti obespravljeni, najmanje protjerani iz svoga doma, iz ovoga kraja, sa svoga posla. To je Istru i Buzet učinilo drugačijim i svojim, poručio je Kajin.

Cvijeće i svijeće u centralnom Spomen parku položile su delegacije Grada Buzeta i Udruge antifašista Buzeta, Mjesnog odbora Buzet, Sveze borcev iz Pirana te Udruge antifašista Liburnije. Riječi dobrodošlice na svečanosti u organizaciji Grada Buzeta i buzetske Udruge antifašista, uputila je predsjednica Mjesnog odbora Buzet Vlasta Šimek koja je svoje obraćanje završila pozdravom "Smrt fašizmu, sloboda narodu, nekad, danas i zauvijek". U prigodnom programu nastupili su limena glazba Glazbenog društva "Sokol" Buzet, učenice OŠ "Vazmoslav Gržalja" Hana Perčić i Vita Perišić, pjesnikinja Marija Ribarić, Trio Kunfin i Vokalna skupina Vetta.

Povezane vijesti

• Štrped: Antifašizam je civilizacijska vrijednost
• POREČ: Obilježen Dan antifašističke borbe
• Sjećanje na poginule štinjanske borce