PRIRODA HRVATSKE S NAGLASKOM NA ISTRU
Goran Šafarek: Moja definicija Istre je - prirodna baština i očuvana priroda
Istra je vrlo zanimljiv primjer suživota čovjeka i prirode, priroda još uvijek opstaje na ovom području, iako je Istra vrlo razvijena regija, kaže Šafarek
(Snimio Goran Šafarek)
"Drava je doslovno moje dvorište, no ponosimo se krškim poljima, ali i jadranskom obalom i podmorjem", započeo je svoje izlaganje biolog, pisac, fotograf i snimatelj Goran Šafarek koji je u Sveučilišnoj knjižnici u Puli održao predavanje pod nazivom "Priroda Hrvatske s naglaskom na Istru". Šafarek se istraživanjem bavi, kako sam navodi, dokumentiranjem prirode, a njegove ekspedicije iznjedrile su nekoliko knjiga te zabilježile pregršt fotografija, uglavnom divljih i rijetkih životinjskih vrsta.
Vodena i mozaik staništa
Cilj njegovih istraživanja je, prema njegovim riječima, na zanimljiv i što prihvatljiviji način javnosti približiti podatke o tome koliko životinjskih vrsta je zabilježio tijekom višegodišnjeg rada, ali i govoriti o prirodi na dostupniji i pristupačniji način. I uspjelo mu je, upravo na predavanju pred pulskom publikom gdje je pokazao da i naizgled složena tematika može biti prezentirana na iznimno zanimljiv, na trenutke i duhovit način.
Zbog čega je naglasak stavio upravo na istarski poluotok?
- Govoreći o vrijednosti prirode cijele Hrvatske, Istru sam istaknuo kao važan dio prirodne priče jer Istra nudi mnogo zanimljivih staništa, od vodenih staništa kao što su rijeke Mirna i brojne druge, do mozaika staništa. Tu je i velik kompleks Motovunske šume. Za Istru su važna ta mozaična staništa; malo šumarak, malo livada, dosta travnjaka. Istra je vrlo zanimljiv primjer suživota čovjeka i prirode, priroda još uvijek opstaje na ovom području, iako je Istra vrlo razvijena regija, kaže nam Šafarek.
Zaljubljenik u prirodu izdao je niz knjiga, a među njima su "Ušće Mure", "Životinje Hrvatske", "Šoderica", "Drava", "Rijeke Hrvatske", "Vodena blaga Hrvatske", "Crna Mlaka". Sve njih je na skroman način prezentirao pulskoj publici, spomenuvši i ekspedicije koje su često prethodile pisanju knjiga. Boravio je u nevjerojatnim ljepotama Madagaskara, Šri Lanke, Ekvadora, Venezuele, Kostarike, Amazone, ali izvrstan je poznavatelj i hrvatskih šuma, močvara i rijeka te podmorja koje ga, ističe, svaki put očara.
U Istri, osim mozaičnosti staništa, naglašava i skrivenu, ne samo često vidljivu ljepotu otočja Brijuni, kao i Rt Kamenjak koji je potrebno promatrati kroz godišnja doba.
- Moja definicija Istre je - prirodna baština i očuvana priroda, istaknuo je Šafarek.
Reljefno raznolika Hrvatska
Hrvatsku ističe kao zemlju izuzetno bogate prirode. Iako male površine, reljefno je raznolika - od velikih panonskih rijeka koje se izlijevaju u svoja prostrana poplavna područja, preko brdovitog središnjeg prostora s brojnim nizinama, bujno obraslih zelenih planina Gorskog kotara, visoravni s krškim poljima i ponornicama te strmih i često surovih obalnih planina i divljih kanjona s blještavim slapovima rijeka koje se ulijevaju u modro Jadransko more, do stjenovite obale koja se svrstava među najljepše na svijetu.
Sve to potkrijepio je fotografijama od kojih zastaje dah, na kojima su zabilježeni čudesni trenuci prirodnog svijeta na koje je nerijetko znao čekati satima, pa i danima. Ponekad je znao objektivom vrebati rijetku pticu, a neke vrste riba, veli, znale su mu u vodi same pozirati, bez straha.
Predavanje, koje je održano u sklopu projekta Zelena knjižnica, organizirali su Društvo bibliotekara Istre i Sveučilišna knjižnica Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Prije predavanja okupljene je pozdravio ravnatelj Sveučilišne knjižnice i pokretač Zelene knjižnice Ivan Kraljević.
Dokumentarci za HTV
Goran Šafarek rođen je u Koprivnici, gdje je završio osnovnu školu i opću gimnaziju. Diplomirao je na Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu na kojemu se i zaposlio kao znanstveni novak-asistent. Radio je na znanstvenom istraživanju fitoplanktona Jadranskog mora.
Bio je član Uredništva znanstvenog časopisa Acta Botanica Croatica, a autor je više od stotinu popularnih članaka u brojnim časopisima među kojima su Meridijani, National Geographic i GEO. Objavio je više knjiga prirodne tematike, posvećenih rijekama, životinjama, vodama i prirodi Hrvatske. U suradnji s Hrvatskom televizijom sudjelovao je u snimanju nekoliko dokumentarnih filmova. Jedan od njih, "Rijeke Hrvatske" prikazan je na televizijama diljem Europe i svijeta. Sudionik je brojnih stručnih i znanstvenih projekata u Hrvatskoj.
U Hrvatskoj živi:
- 9.000 vrsta biljaka (pretpostavlja se da 15 posto vrsta nije zabilježeno)
- 4.500 vrsta gljiva
- 1.000 vrsta lišajeva
- 24.000 vrsta životinja
- više od 15.000 beskralješnjaka
- 442 vrste morskih riba
- 130 vrsta slatkovodnih riba
- 20 vrsta vodozemaca
- 400 vrsta ptica
- 39 vrsta gmazova
- 116 vrsta sisavaca, većinom šišmiša
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
