O genealogiji praksi i diskursa o inkluziji i isključenosti u Istri u pazinskom Kaštelu

Skup se održava u Pazinu 12. i 13. travnja

Etnografski muzej Istre i Sveučilište u Tübingenu organiziraju dvodnevno događanje pod naslovom Genealogija praksi i diskursa o inkluziji i isključenosti u Istri koje će se održati 12. i 13. travnja u pazinskom Kaštelu.

Genealogija hibridnosti u Istri

Program prvog dana počinje u 16.30 sati s riječima dobrodošlice (Reinhard Johler i Ivona Orlić), a slijedi uvodna riječ Milana Rakovca. U 17.30 sati slijedi otvorenje izložbe "Što je u kutiji? Slike i koncepti multikulturalizma. Virtualna izložba" autora Reinharda Johlera i Daniele Simon iz Tübingena. Izložba pod glavnim imenom "Vajka Kontra!" Istraživačkog Centra 923 "Ugroženi Redovi" na Sveučilištu u Tübingenu prikazuje kako su populacijske skupine Istre pregovarale o nacionalnoj pripadnosti i nacionalnim interesima u 19. stoljeću do provale Prvog svjetskog rata 1914. godine. Sredinom 19. stoljeća habsburška krunska zemlja Istra postala je središtem zanimanja austrijske znanosti. Austrijski su stručnjaci svoja zapažanja u Istri saželi pod pojmom "hibridizam".

Dio se istarskog stanovništva, čak počeo opisivati kao etnički hibridan, dakle, da ne pripada kako slavenskoj tako ni talijanskoj populacijskoj skupini. Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće slavenske su se stranke protivile romansko-slavenskom "miješanju", dok su talijanske elite hrvatsko-slovensko političko stapanje vidjele kao prijetnju svojoj društveno-ekonomskoj dominaciji na poluotoku. Time su na scenu stupili i hibridni "Istrijani" koji su se vlastitim novinama i strankom, barem privremeno, uspješno suprotstavili nacionalističkim strategijama, stoji u opisu izložbe.

Inače, Daniela Simon je znanstvena suradnica u Institutu za dunavsko-švapsku povijest i regionalne studije, gdje vodi znanstveni odjel pod nazivom "Promjena poretka i kulturna raznolikost". Bavila se poviješću jugoistočne Europe s temom "Ugroženi poredak različitosti. Kulturna hibridnost u Istri 1870.-1910.". Reinhard Johler je profesor kulturne antropologije i direktor Instituta Ludwig Uhland na Sveučilištu u Tübingenu. Njegovi znanstveni interesi su različitost – kulturne razlike – multikulturalizam, povijest hibridnosti. Voditelj je dugoročnog projekta o genealogiji hibridnosti u Istri u 19. i 20. stoljeću.

Pregovaranje o lokalnom identitetu

Drugog dana skupa, 13. travnja u 9 sati počinje panel diskusija "Zamišljajući Istru" prilikom koje će moderator biti Francesco Toncich (Ljubljana). Lorena Popović (Tübingen) izlagat će temu "Koza Nostra – istrijanstvo u diskursu i praksama od 1970.", Olga Orlić (Zagreb) "Brandiranje istrijanstva: regionalno jedinstvo u različitosti", a Lidija Nikočević "Pregovaranje o lokalnom identitetu: Istrani u Istri i izvan nje".

Nakon stanke slijedi panel diskusija "Nacionalne manjine i istarska tradicija" s moderatorom Thorstenom Zacharyom (Tübingen). Luka Babić (Tübingen) izlagat će temu "Jugoslavenstvo, istrijanstvo, nacionalizam. Nacionalne manjine Istre zatečene u tranziciji", Mirna Jernej Pulić (Zagreb) "Jezik, vjera, rad i uključivanje: albanska nacionalna manjina u Puli i Rovinju", Tanja Kocković Zaborski (Zagreb) "Tradicionalna istarska hrana kao dio regionalne gastronomske ponude". U 14.30 slijedi panel diskusija "Istarski mikro socijalizam", a moderator će biti Daniela Simon. Igor Duda izlagati će temu "Turisti ili stanovnici? Červar-Porat i njegov zahtjev za samoupravnim pravima 1979.", a Tina Filipović "Mjesto regionalnog identiteta u kulturi sjećanja i praksi SUBNOR-a u Labinu u kasnom socijalizmu i tranziciji". U 16 sati slijedi panel diskusija "(Ne)biranje Istre", a moderator je Bojan Baskar (Ljubljana). Igor Jovanović (Pula) izlagat će temu "Ilegalne migracije iz Istre 1945. - 1975.", Dejan Stjepanović (Dundee) "Konstelacije samoodređenja u Istri: članstvo, državljanstvo i teritorijalnost", a završnu raspravu izložiti će Reinhard Johler u 17 sati.