Općinsko državno odvjetništvo u Puli, unatrag nekoliko dana, podiglo je dvije optužnice zbog počinjenog kaznenog djela protiv okoliša, konkretno zbog nelegalne gradnje. Prva je optužnica podignuta protiv 75-godišnjeg okrivljenika, a druga protiv 40-godišnjeg okrivljenika. Zanimljivi su to, iako ne i jedini slučajevi podizanja optužnica zbog bespravne gradnje u Istri, a značajni su jer bi i u budućnosti mogli biti primjer dobre prakse kako brzo riješiti postojeće bespravne gradnje, ali i osujetiti namjere budućih bespravnih graditelja.

Dakle, Općinsko državno odvjetništvo je 22. prosinca lani pred Općinskim sudom u Puli podiglo optužnicu "zbog počinjenog kaznenog djela protiv okoliša protupravnom gradnjom iz članka 212. Kaznenog zakona" protiv okrivljenog 75-godišnjaka. Njega terete da je od početka 2022. godine do lipnja 2022. godine, kao suvlasnik trećine dijela na katarskoj čestici na području park šume Rt Sveti križ, unutar granica prostora zaštićenog krajobraza "Rovinjski otoci i priobalno područje", koje je upisano u Registar posebno zaštićenih objekata prirode (rezervati prirodnih predjela) "svjestan i htijući to, protivno odredbama Zakona o zaštiti prirode, bez odobrenja nadležnog upravnog tijela, posjekao stabla i sagradio građevine u vidu novog zidanog objekta s dvostrešnim krovom dimenzija 8 sa 7 te 2 sa 2 i visine 7 metara do vijenca i kamenog poluukopanog objekta s novim salonit pokrovom.

U drugom predmetu, Općinsko državno odvjetništvo u Puli podiglo je30. studenog 2022., nakon završetka istraživanja, optužnicu protiv 40-godišnjeg okrivljenika zbog protupravne gradnje iz članka 212. Kaznenog zakona. Optužnicom se okrivljenom 40-godišnjaku stavlja na teret da je od 24. siječnja 2017. do 29. ožujka 2022., na svojoj katarskoj čestici na području park šume Rt Sveti križ, unutar granica prostora zaštićenog krajobraza "Rovinjski otoci i priobalno područje", sagradio više građevina i to kuću za odmor veličine oko 42 četvorna metra, ljetnu kuhinju veličine oko 39 kvadrata, uz betonske nosive stupove portuna visine oko dva metra i više ukrasnih zidova od kamena i betona.

Međutim, valja napomenuti da to nisu, na žalost, izolirani slučajevi gradnje čak i unutar zaštićenih dijelova prirode. O njima skrbi Javna ustanova Natura Histrica koja je u više navrata i sama prijavljivala devastacije zaštićenih dijelova, a neke od tih prijava rezultirale su i presudama.

- U cilju zaštite prirode, Natura Histrica provela je tijekom prošle godine 113 nadzora te na temelju njih naložila osam obustava pokrenutih radova, podnijela deset kaznenih prijava, pripremila još desetak kaznenih prijava, podnijela dva optužna prijedloga, izdala pet naloga za uspostavu prijašnjeg stanja i poslala nadležnim tijelima i inspekcijama, obavijesti o utvrđenom postupku nadzora, rekla nam je ravnateljica JU Natura Histrica Silvia Buttignoni

Podsjetila je pritom kako je svojevremeno donijeta jedna presuda na temelju prekršajnog postupka protiv ilegalnih graditelja na Paludu koji su tada sjekli šumu, palili vatru koja se inače ne smije paliti bez dopuštenja u zaštićenom području, izgradili drvene kućice, nasipali teren i podigli ogradu s kapijom.

- U tom su slučaju dobili novčanu kaznu te ipak stali s daljnjim radnjama, što je veliko postignuće. Nakon te presude, odlučili smo se na kaznene prijave gdje ljudi riskiraju i kaznu zatvora, a ne samo novčane kazne i vraćanje prostora u prvobitno stanje, rekla je nadalje ravnateljica JU Natura Histrica.

Bile su to prve podignute optužnice u zaštićenim područjima na temelju kaznenih prijava koje je Natura Histrica podigla prije par mjeseci. I to je bio veliki uspjeh.

- Državno je odvjetništvo odlično odradilo posao i nadam se da će tako i nastaviti. To što se dešava na tom našem prekrasnom poluotoku je prestrašno i što je najžalosnije, riječ je većinom o strancima koji se u svojim državama ne bi niti usudili to raditi. Zato institucije s pomoću države i zakona, mogu i moraju tome stati na kraj. Konkretno, komunalno redarstvo može riješiti kroz upravne mjere sve bespravno postavljene mobilne nastambe i mobilne kućice. Fiksne građevine se mogu riješiti samo kroz sudsku presudu - ali to predugo traje - i putem građevinske inspekcije. Sudske presude su prespore, a inspektora je premalo, svega dva za područje Istre. Od 2018. godine, od kada je inspekcija prešla u državni inspektorat, nije srušena niti jedna kuća. Ima čak na terenu kuća koje imaju tablu za rušenje, ali koje su još uvijek tamo. Radimo na tome da se to promjeni. Treba osnovati fond iz kojeg će se financirati rušenje. Naravno da će se tada rušenja naplatiti kroz upravne mjere i kroz ispostavu računa za rušenje. Znači, fond bi trebao postojati kao polazna točka, a poslije bi same kazne i ispostavljeni računi za rušenje financirali daljnje rušenje", kaže ravnateljica JU Natura Histrica Silvia Buttignoni.

Ipak veliki je problem što se nagađa o novom krugu legalizacije. Tim više što su sve glasnija razmišljanja da nitko neće imati hrabrosti rušiti već izgrađene kuće, odnosno sa zemljom poravnati cijela naselja koja se sve češće nazivaju "favelama u Istri".

- Nadam se svakako da do nove legalizacije neće doći. To bi bila katastrofa. Naravno da bi država kratkoročno zaradila, ali bi ukupni troškovi bili puno veći. A da ne pričamo o ekocidu i povezanim klimatskim promjenama koje bi imali (suše, poplave, požari, manjak vode, skuplja hrana...). Država može puno više zaraditi od upravnih mjera i kazni i od ispostavljenih računa za rušenje, nego od same legalizacije, zaključila je na kraju Buttignoni. 

Povezane vijesti

• PRESUDA: Šešelj oslobođen po svim točkama optužnice
• Bespravna gradnja u zaštićenom području u Rovinju: Jedan izgradio kuću za odmor, drugi posjekao stabla i dignuo čak dvije građevine
• Buttignoni: Treba uspostaviti zaštićena područja u moru, takozvane "no take zone"