JAVNA USTANOVA NATURA HISTRICA BRINE O 27 ZAŠTIĆENIH PODRUČJA U ISTRI
Buttignoni: Treba uspostaviti zaštićena područja u moru, takozvane "no take zone"
Pozivam ljude, ribare, da se potrude počistiti podmorje i obalu kadgod im je to moguće, svaki put kad zarone, svaki put kad idu na more, da pokupe ono što nađu, jer samo ta svijest nas može spasiti i natjerati da se osjećamo dio zajednice koja radi za dobrobit čovječanstva, ističe ravnateljica JU Natura Histrica Silvia Buttignoni
Silvia Buttignoni pored kornjače Silvije koju je Buttignoni spasila prije tri mjeseca (snimio Paulo GREGOROVIĆ)
Javna ustanova Natura Histrica nadležna je za 27 zaštićenih područja u Istarskoj županiji, i to pet posebnih rezervata, šest spomenika prirode, osam značajnih krajobraza, tri park-šume i pet spomenika parkovne arhitekture, potom za speleološke objekte, zaštićene fosile dinosaura te 56 područja ekološke mreže. Između ostalih, riječ je i o rezervatu u moru Limskog zaljeva, ornitološkom rezervatu Palud kraj Rovinja, uvali Prklog, rovinjskim otocima i priobalnom području, Pazinskom ponoru, Limskom zaljevu… Dakle, važna se područja pod zaštitom nalaze u moru i priobalju Istre.
- Nažalost, kao i drugdje, i ovdje postoje veliki problemi u nastajanju i oni s kojima se još moramo suočiti. Primjerice, veliki problem je sve manji riblji fond pa je budućnost ribarstva zasigurno vezana za marikulturu i uzgoj ribe i školjaka u kavezima. Također, veliki je problem priobalnih staništa to što nestaju zbog nasipavanja i takozvanog nadohranjivanja plaža. U sva mora svijeta, pa tako i naše, utječu rijeke koje sa sobom, uz slatku vodu, unose i jako puno taloga, poput otpadnih voda i smeća. S tim smećem dolazi jako puno plastike koja se razgrađuje u mikroplastiku koja potom ulazi u prehrambeni lanac. Čak je i u Arktičkom moru pronađena plastika! Zato je vrlo važno čistiti more i podmorje od plastike kako je ne bi našli u vlastitom tanjuru, navodi Silvija Buttignoni, ravnateljica JU Natura Histrica.
Međutim, dodaje, nije problem samo mikroplastika, već i ribarske mreže i najloni koji često budu pronađeni u želucima kitova i koji se zapetljavaju oko peraja riba i kljunova ptica.
- Drugi problem je kiseljenje morske vode kroz otapanja CO2, koji iz atmosfere prelazi, kišom, u more. Kiseljenje mora utječe na karbonifikaciju školjaka, morskih zvijezda i na koraljne grebene. Zbog svega toga treba uspostaviti zaštićena područja u moru, takozvane "no take zone", gdje će se riblji fond obnoviti i gdje će se zadržati veća bioraznolikost. Danas "no take zona" u Istri postoji samo oko Nacionalnog parka Brijuni i takvo je stanje definitivno nedovoljno, kaže nadalje Buttignoni.
Veliki je problem i postepeno povećavanje temperature mora i to najvjerojatnije kao posljedica povećavanja postotka CO2, što izravno utječe na postotak kisika u vodi, a to pak i opet indirektno utječe na temperaturu vode.
- Bilo bi nužno i hitno da što prije gradovi ugrade počišćivače trećeg stupnja pročišćavanja, da se marine opskrbe sustavima za pražnjenje fekalnih, to jest crnih voda, jer sve to završi u moru i sve to utječe na morsku floru i faunu. Pozivam stoga ljude, ribare, da se potrude počistiti podmorje i obalu kadgod im je to moguće, svaki put kad zarone, svaki put kad idu na more, da pokupe ono što nađu, jer samo ta svijest nas može spasiti i natjerati da se osjećamo kao dio zajednice koja radi za dobrobit čovječanstva. Smatram da je vrlo važno općenito koristiti manje plastike i ambalaže i paziti da ta plastika ne završi u moru. I tada, kada ronimo i idemo na more, počistimo sve za sobom kako ta plastika ne bi završila u moru, razgradila se i pretvorila u mikroplastiku koja postaje sve veći problem našeg planeta i naših oceana, ističe Buttignoni.
A upravo zbog važnosti prirodnih ljepota, obale, priobalja i mora za Istru ovih se dana privode kraju planovi upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže akvatorija zapadne Istre od Rovinja do Barbarige te Plan upravljanja područjima ekološke mreže Medulinski i Pomerski zaljev (Šćuza), izrađen u okviru projekta "Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000" sufinanciranog iz Europskog kohezijskog fonda kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija.
Akvatorij zapadne Istre s očuvanom prirodom i jedinstvenim zaštićenim područjima atraktivan je i turistički vrlo zanimljiv dio našeg najvećeg poluotoka. Na području obuhvaćenom Planom upravljanja postoji velik broj hotela, turističkih naselja i kampova, a u 2021. godini Istarska je županija bila destinacija s najviše ostvarenih dolazaka i noćenja turista, dok je Rovinj bio grad s najviše ostvarenih noćenja. Cijela Istra je u ljetnim mjesecima pod povećanim turističkim pritiskom, a isto vrijedi i za zapadnu obalu. Unutar zaštićenih područja i područja ekološke mreže te u njihovoj neposrednoj blizini nalazi se devet turističkih kampova. Uz to, široko je zastupljen i nautički turizam te se na zapadnoj obali nalazi 15 marina. U ljetnom djelu godine u svim primorskim gradovima popularni su izleti brodicama koje svoje posjetitelje vode na kupanje te na promatranje dupina, pri čemu se može javiti problem mamljenja dupina. Sve to nužno ukazuje da o ovim vrijednostima naše obale i priobalja itekako moramo ciljano i smisleno voditi računa, zaključuje Buttignoni.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
