Dok baltičke zemlje poput Estonije (54,9%), Latvije (44,2%) i Litve (43,7%) prednjače po broju umirovljenika koji nastavljaju raditi, Hrvatska se nalazi pri dnu europske ljestvice, rame uz rame s Rumunjskom (2%), Grčkom (4%) i Španjolskom (5%). Prema podacima, samo 5% hrvatskih umirovljenika ostaje radno aktivno nakon odlaska u mirovinu.

Infografika (Marko Picek / Pixsell)

Ovi brojevi nisu samo statistika – oni otvaraju šira pitanja o društvenim i ekonomskim okolnostima koje oblikuju naš odnos prema radu i mirovini. U zemljama poput Estonije, rad u mirovini očito nije samo stvar financijske nužde, već možda i društvene dinamike koja potiče starije generacije na aktivan doprinos zajednici.

U Hrvatskoj, s druge strane, rad umirovljenika često se promatra kao iznimka, a ne pravilo. Je li riječ o socioekonomskim preprekama, drugačijem vrednovanju rada starijih osoba ili kulturi koja mirovinu vidi kao vrijeme za odmor?

Odgovori na ta pitanja mogli bi pomoći u oblikovanju politika koje starijim građanima nude više opcija – bilo da se radi o prilagodljivim uvjetima rada ili većoj podršci za one koji se odluče ostati aktivni. Za sada, Hrvatska se čini udaljenom od modela u kojem su umirovljenici važan dio tržišta rada.

Povezane vijesti

• BESKRUPULOZNI UDAR NA NAJRANJIVIJE: "Novim" umirovljenicima poštari ne nose penziju na kućni prag
• Na tržište rada, na pola radnog vremena, vraćaju se penzići. Nekada su mirovine bile dobre, RADITI MORAJU NOVI UMIROVLJENICI
• KAKO DO POSLA U MIROVINI? Radeći na pola radnog vremena NE UMANJUJE IM SE PENZIJA