Nekadašnji ministar Mirando Mrsić odlučio je iznenada da mora još negdje uštedjeti, pa je odlučio ukinuti dostavu mirovina putem poštara svim umirovljenicima koji ne rade od početka 2014. SUH tvrdi da su mu već tada uzalud objašnjavali kako je to sramotni i beskrupulozni udar na najranjivije, na starice i starce raštrkane po selima i brdima, po otocima, izolirane na visokim katovima u središtima grada, gdje su im nedostupne banke, bankomati i javni prijevoz

- Već sam 13 godina penzioner. Sve više vremena provodim na selu, i tek sada vidim koliki je problem umirovljenicima koji žive na selima za podići penziju. Ja svoju uvijek dižem u banci, i danas vozim auto i ni mi problem skoknuti do 10-ak kilometara udaljenog Žminja za poći u banku, ali gledajte, do Pule vam je to 30-ak kilometri. I svaki put niki dođe pa te moli da ga prebaciš ili do Žminja, ili do Vodnjana, ili do Pule do banke, a nije to svaki put niti zgodno. Kapin te starije ljude, neki su sami, neki nimaju nanke auta, niki nemaju ninega da im pomore, imaju bankomat u Savičenti, ali ča će ti to ko se ne znaš služiti s time. Pak se pitam, zašto više ne dolaze mirovine na kućnu adresu poštom, požalio nam se Srećko Ban iz Smoljanci u općini Svetvinčenat u ime svih starijih umirovljenika koji žive na selima.

Kako nan je bilo loše "u mraku"

Vidite kako nan je bilo loše "u mraku". Svima je penzija stizala na vrime poštom i to bez naknade, a sad smo "na svijetlu", i sve se mora plaćati. Molim vas, neka vrate kako je bilo prije, veli Ban.

Tragom ove njegove zamolbe i dojave, upitali smo i Hrvatsku poštu o čemu se radi i zašto umirovljenicima poštari više ne donose mirovinu na kućni prag. Direktorica korporativnih komunikacije Hrvatske pošte Jo Kempen odgovorila je da se spomenuta tvrtka sa ovom promjenom suočila još prije četiri godine izmjenama postojećeg zakona.

- Naime, prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, isplata mirovina i drugih primanja iz mirovinskog osiguranja od 1. siječnja 2014. uređena je putem banaka. Naši poštari na terenu nerijetko dobivaju komentare umirovljenika koji se žale na tu odluku, jer im stvara poteškoće, posebice u manjim mjestima gdje je dostupnost banaka i bankomata mala ili nikakva. Hrvatska pošta i danas dostavlja mirovine korisnicima koji ju primaju o trošku HZMO-a, odnosno osobama koje su umirovljene prije 1. siječnja 2014., no dostava mirovine na adresu moguća je i kasnije umirovljenim osobama. Budući da smo po toj izmjeni Zakona imali mnoštvo sličnih upita umirovljenika na terenu, za nove smo umirovljenike tada uveli mogućnost da primaju mirovinu na svom kućnom pragu, ali o svom trošku. U poslovnicama Hrvatske pošte umirovljenici, ali i drugi korisnici, mogu otvoriti HPB tekući račun i ugovoriti uslugu "Bankomat na domu" te će im poštar mirovinu dostavljati na kućnu adresu. U tom slučaju, cijena dostave mirovine je 10 kuna plus jedna posto iznosa mirovine, veli Kempen.

Ovakva ponuda našim je umirovljenicima, koji ionako u najvećem broju žive na samom rubu siromaštva sa svojim iznosima mirovina, neprihvatljiv dodatni trošak.

Dostava mirovine samo za bolesne

- Sindikat umirovljenika Hrvatske je bio na prvoj liniji borbe da se takva zakonska izmjena ne donese. Na svakoj sjednici Nacionalnog vijeća i Upravnog vijeća HZMO, a sada nedavno i pisanom inicijativom Ministarstvu rada, ponavljali smo i obrazlagali kako siromašnim umirovljenicima, a takvi su poglavito ugroženi, treba vratiti pravo na dostavu mirovine poštom. Sada smo dobili i konačnu, i to vrlo brutalnu odbijenicu od Ministarstva rada i mirovinskog sustava, iako smo išli na kompromisno rješenje kojim bi pravo na besplatnu dostavu mirovine poštom dobili svi slabije pokretni umirovljenici koji o tome donesu potvrdu liječnika primarne zdravstvene zaštite. Ako takva potvrda jest autentična za vozačke ispite, zašto ne bi vrijedila i za dostavu mirovine, pita se predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović.

Kaže da im se građani učestalo javljaju sa ovakvim i drugim pritužbama, ali nekako sa strahom, ne vjerujući da se išta može promijeniti, misleći da stvari naprosto tako moraju biti, jer je to već netko "tamo gore" odlučio. Petrović je prije pet godina bila članica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, kao i Upravnog vijeća HZMO, i sjeća se kako je odjednom tadašnji ministar Mirando Mrsić odlučio da mora još negdje uštedjeti, pa je odlučio ukinuti dostavu mirovina putem poštara svim umirovljenicima umirovljenima od 1.siječnja 2014.

Petrović tvrdi da su mu već tada uzalud objašnjavali kako je to sramotni i beskrupulozni udar na najranjivije, na starice i starce raštrkane po selima i brdima, po otocima, izolirane na visokim katovima u središtima grada, gdje su im nedostupne banke, bankomati i javni prijevoz. Međutim, nastavlja Petrović, ministar bez empatije samo je vidio brojke, koliko će se uštedjeti, bez da je zamislio koliko će patnje uzrokovati slabije pokretnim i nemoćnim starcima. Naravno da su nakon ove odluke porasle prijevare starijih osoba i pljačke, jer su mnogi od tada dali punomoć na svoj račun drugim osobama, a uz to, tvrdi Petrović.

Veliki dio krivice je i na bankama

Mnogi zbog mirovina postaju žrtve nasilja, gladi, zaboravljenosti. Danas samo oko 96 tisuća umirovljenika prima mirovine preko poštara, no i oni polako umiru i poštari sve rjeđe kucaju na vrata.

- Realna situacija na terenu je jako ružna. Nećemo prestati zahtijevati povratak na staro rješenje kad je svaki umirovljenik mogao izabrati tu opciju, no gospoda iz vlasti kao da žive u paralelnom svijetu, na nekom drugom planetu. Razmišljamo o zahtjevu za ocjenu ustavnosti, držeći to diskriminacijom jer je nekima omogućeno, a drugim zapriječeno da koriste istu uslugu. Nema socijalne sigurnosti ako se ne jamči da će mirovinu korisnici i primiti, pa tako posao nije dovršen dok novac nije u džepu korisnika. Na žalost, od svih institucija problem je prepoznala samo pučka pravobraniteljica na temelju naših godišnjih izvješća o položaju umirovljenika, no niti nju nitko ne sluša. Njezini prijedlozi se redovno ignoriraju, tvrdi Petrović.

Dodaje da nije problem samo u općoj pohlepi da se iz javnih financija ustegne svaka kuna, pa makar i na teret najsiromašnijih, već su problem i banke koje su preuzele dominantan utjecaj u političkom odlučivanju, pa je tako interes banaka da imaju što više korisnika i štediša dominantniji od interesa i patnje napaćenih hrvatskih umirovljenika.

Iako smo u vezi ove teme kontaktirali i nadležno Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, s njihove strane odgovora nije bilo.

Za vrištati i plakati

- U zemlji u kojoj 98,3 posto umirovljenika ima mirovine ispod prosječne neto plaće, svaki dodatni trošak realan je udar na njihovo ionako drastično stanje. To nije običan podatak za navesti, već podatak za vrištati i plakati, jer govori koliko smo pali na dno. Čak 52 posto umirovljenika živi ispod hrvatske linije siromaštva, a svaki treći umirovljenik je u zoni rizika od siromaštva. Prosječna mirovina iznosi 2.402 kune odnosno 38,7 posto od prosječne neto plaće, poručuje Petrović. (Patricija SOFTIĆ)

Povezane vijesti

• Marčanci ostali bez banke
• KAKO DO POSLA U MIROVINI? Radeći na pola radnog vremena NE UMANJUJE IM SE PENZIJA
• S godinama postaneš oprezniji, sigurniji i nužno mudriji, ALI TIJELO NE MOŽE KAO PRIJE