(Snimila Sandra Simunović / Pixsell)
Prošla godina bila je natprosječno uspješna za mirovinske fondove – polovica ih je ostvarila prinos iznad pet posto, a dva su zabilježila dvoznamenkasti godišnji rast.
Sve više građana prilikom odlaska u mirovinu odabire kombinaciju prvog i drugog stupa, a taj je odabir prošle godine porastao za čak 30 posto. Dosad najveći broj građana – njih 35 posto – odlučio se za tu kombinaciju. Raste i interes za dobrovoljni treći mirovinski stup, donosi HRT.
Iako fondovi bilježe rast, mnogi umirovljenici nisu zadovoljni primanjima. Među njima je i Vesna Kosovec, koja preživljava s mirovinom od oko 500 eura.
- Mislim da je sustav velika zbrka i ponižavajući. Nakon 34 godine staža, uz visoku stručnu spremu i velika uplaćena sredstva, dobila sam mirovinu kakvu vidite. Moj je jedini izbor sada raditi i tražiti novi izračun kako bih povećala primanja, kaže Kosovec.
Novac koji je 22 godine uplaćivala u drugi mirovinski stup nikada neće dobiti – on je završio u državnom proračunu.
- Država koristi novac koji su ljudi uplaćivali u drugi stup, a budućim generacijama ostavlja samo obećanja, upozorava Andrej Grubišić, financijski analitičar.
Smatra da bi trebalo onemogućiti prelazak iz drugog u prvi stup jer to potkopava koncept privatne mirovinske štednje.
Za razliku od prijašnjih godina, drugi stup postao je isplativiji zahvaljujući duljem trajanju štednje.
Građani koji su u 2024. birali dvostruku mirovinu proveli su više vremena u drugom stupu, čime su njihova sredstva ostvarila veću kapitalizaciju – objašnjava Gordan Šumanović, predsjednik Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima.
Naglašava da je trajanje štednje jedan od ključnih faktora za iznos mirovine.
Država potiče štednju u trećem stupu dodatnim potporama – na godišnje uplate do 667 eura daje kamate od 15 posto.
Prema izračunima, oni koji počnu štedjeti u dvadesetima mogu do mirovine uštedjeti gotovo 100.000 eura, dok oni koji krenu kasnije ostvaruju znatno manje iznose.
S navršenih 55 godina moguće je podići 30 posto ušteđenog iznosa, dok se preostalih 70 posto isplaćuje kroz doživotnu mirovinu ili u anuitetima na 5, 10 ili 15 godina.
- Ako želite primati doživotnu mirovinu, morate je dogovoriti s jednim od dva mirovinska osiguravajuća društva u Hrvatskoj, kaže Dijana Bojčeta, direktorica Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima.
Do novca iz trećeg mirovinskog stupa može se doći i ranije, ali samo u slučaju bolesti uz odgovarajuću medicinsku dokumentaciju.
Neki ekonomisti upozoravaju da dugoročna inflacija može smanjiti stvarnu vrijednost mirovinske štednje te da postoje i drugi oblici ulaganja koji mogu donijeti veću financijsku sigurnost.
Cijeli prilog dostupan je ovdje.