Gotovo 140 tisuća hrvatskih radnika trebat će promijeniti zanimanje do 2030. godine, jedan je od zaključaka analize  "Budućnost rada u Hrvatskoj - Preobrazba hrvatske radne snage u dobu automatizacije i digitalizacije", koju je u srijedu objavila konzultantska tvrtka McKinsey&Company.

U analizi, koju je McKinsey&Company Adriatic proveo u suradnji s istraživačkim institutom McKinsey Global Institute, navodi se da će priblizˇno 340 tisuc´a radnih mjesta nestati zbog automatizacije i trendova koje je potaknula pandemija bolesti covid-19, no ona će biti zamijenjena gotovo istim brojem novih radnih mjesta u novim zanimanjima i rastućim industrijama te uslijed općeg porasta proizvodnosti. 

"No, dok će neto potražnja za radnom snagom ostati praktički nepromijenjena, doći će do značajnih promjena u strukturi zanimanja. Stoga će do kraja desetljeća gotovo 140 tisuća radnika u Hrvatskoj trebati promijeniti zanimanje da bi ostali zaposleni", istaknuli su iz McKinseya.

Analiza je tako pokazala da će do 2030. godine sˇest posto ukupnog broja radnih sati u Hrvatskoj prijeći iz poslova koji trazˇe fizicˇke vjesˇtine za rjesˇavanje radnih zadac´a u poslove koji zahtijevaju kognitivne, drusˇtvene, emocionalne i tehnolosˇke vjesˇtine. Specificˇne vjesˇtine, poput onih koje su potrebne za upravljanje uređajima i opremom te za jednostavan unos i obradu podataka, najvjerojatnije c´e dozˇivjeti najvec´i pad potrazˇnje u udjelu zaposlenih do 2030. godine. 

To je ocˇekivano, jer su aktivnosti koje zahtijevaju fizicˇku snagu i vjesˇtinu, kao i vjesˇtine prikupljanja i obrade podataka, nesˇto sˇto se mozˇe vrlo lako automatizirati, napomenuli su iz McKinseya.

Apostrofirali su da će ostvarenje punog ekonomskog potencijala koji donosi automatizacija i digitalizacija, ali i zadržavanje postojeće razine zaposlenosti, zahtijevati suradnju svih dionika kako bi našli načine kojima će radnoj snazi u Hrvatskoj omogućiti preobrazbu i usvajanje vještina koje će se tražiti u budućnosti.

Iz McKinseya su napomenuli da analiza uzima u obzir sastav radne snage u cijeloj zemlji, kombinirano s ocˇekivanom brzinom usvajanja automatizacije, temeljenoj na dostupnim tehnologijama i ekonomskoj izvedivosti njihove implementacije. 

"Kad se potencijalna brzina automatizacije pogleda iz perspektive trendova koje je potaknula pandemija bolesti covid-19, Hrvatska c´e do 2030. godine ostvariti stopu usvajanja automatizacije od oko 22 posto. Drugim riječima, aktivnosti na koje se trenutno troši oko 22 posto ukupnog broja radnih sati zaposlenih u Hrvatskoj bit će automatizirane do kraja desetljeća. Usvajanje automatizacije varirat će od sektora do sektora - proizvodnja, veleprodaja, poslovne funkcije koje služe kao potpora administraciji te državna uprava - bit će područja s najvišom stopom usvajanja automatizacije", napisali su iz McKinseya.

Nužno poboljšanje produktivnosti

Hrvatska mora poboljsˇati svoju produktivnost kako bi postigla odrzˇiv gospodarski rast te rast prihoda u svim segmentima stanovnisˇtva. To je posebno vazˇno jer stanovnisˇtvo Hrvatske sve visˇe stari, istaknuli su. Iz McKinseya su apostrofirali i da je automatizacija prilika za ostvarenje hrvatskih nacionalnih interesa. 

"Tvrtke, ako budu podrzˇane prikladnim politikama i ulaganjima u razvoj vjesˇtina, mogu razviti nove usluge i proizvode, povec´ati produktivnost i stvoriti nova i bolje plac´ena radna mjesta. Prihvac´anjem promjena koje c´e se dogoditi u svijetu rada tijekom tekuc´eg desetljec´a, Hrvatska mozˇe izbjec´i strukturnu nezaposlenost i stvoriti novo nacionalno bogatstvo na nacˇin koji c´e promicati drusˇtvenu ukljucˇenost", ustvrdili su.

Ubrzanu digitalizaciju su, pak, naveli kao onu koja mozˇe biti najvazˇniji novi pokretacˇ rasta. 

"Hrvatsko digitalno gospodarstvo, koje obuhvac´a sve digitalne aktivnosti u svim gospodarskim sektorima, sada cˇini priblizˇno pet posto BDP-a, sˇto je jednako vrijedno iznosu od 2,4 milijarde eura. Do 2025. godine digitalizirano gospodarstvo u Hrvatskoj mozˇe dosec´i 11 posto BDP-a, sˇto znacˇi da c´e doprinijeti vrijednosti ukupnog gospodarstva s 8,3 milijarde eura", jedan je od zaključaka analize.

Automatizacija i digitalizacija se ne bi trebale dogoditi ni prebrzo ni presporo

Iako automatizacija i digitalizacija donose priliku za stvaranje produktivnije i konkurentnije hrvatske radne snage, upozorili su iz McKinseya, one donose i nekoliko izazova, posebno u smislu gubitka postojećih radnih mjesta i razvoja buduc´ih vjesˇtina. Tako, kao i u drugim zemljama Europske unije, svi dionici u Hrvatskoj moraju uravnotezˇiti ritam automatizacije i stjecanja novih vjesˇtina ako zˇele da zemlja ima koristi od automatizacije i uvođenja novih tehnologija. 

"Ako se automatizacija i digitalizacija dogode prebrzo, mozˇe se dogoditi da c´e nova radna mjesta, koja c´e se tako stvoriti, ostati nepopunjena. A to, potencijalno, mozˇe dovesti do pogorsˇanja nejednakosti u prihodima. S druge strane, ako se automatizacija i digitalizacija budu događale presporo, to bi moglo nasˇtetiti hrvatskoj konkurentnosti i sprijecˇiti gospodarski rast", upozorili su iz McKinseya.

Direktor tvrtke McKinsey & Company Adriatic Tomislav Brezinščak ustvrdio je da Hrvatska može iskoristiti prilike koje se pojavljuju s automatizacijom, upravljati rizicima te se pobrinuti da se dobici od iste raspodijele što pravednije i na što veći broj stanovnika. 

"Napor po tom pitanju treba uključivati snažne mehanizme za koordinirano djelovanje. Tvrtke i javne ustanove mogu krenuti u stratesˇko planiranje radne snage kako bi premostile nestasˇicu ljudi s potrebnim vjesˇtinama i stvorile radnu snagu koja c´e se moc´i nositi s izazovima buduc´nosti. Tvrtke mogu poduzeti i korake kojima c´e pomoc´i radnicima koji izgube posao te na taj nacˇin dopuniti napore drzˇavnih ustanova u zasˇtiti najranjivijih i promociji ukljucˇivog gospodarskog rasta. Obrazovne ustanove mogu surađivati s ostalim dionicima u postavljanju smjernica i okvira za razvoj novih vjesˇtina kod zaposlenih te u nadogradnji postojec´ih modela naobrazbe kako bi se adresirao problem nedostatka potrebnih vjesˇtina", rekao je Brezinščak.

Povezane vijesti

• PROJEKT VRIJEDAN MILIJUN I POL KUNA Ministarstvo uprave podijelilo 219 računala po županijama, Istri - niti jedno
• Za pronalazak radnika u najkraćem roku rješenje je zapošljavanje stranih radnika
• Najbolji među gradovima srednje veličine: PULA ŠAMPION DIGITALIZACIJE Gradska uprava s građanima najviše komunicira putem Facebooka