Nakon najave gašenja radnih mjesta u čeličanama Francuska na nogama

(Reuters)

Francuska će stati na čelo skupine zemalja EU-a koje će inzistirati na mjerama zaštite europskih čeličane od jeftinog kineskog čelika, izjavila je u četvrtak glasnogovornica francuske vlade Sophie Primas nakon najave diva ArcelorMittala o gašenju nekoliko stotina radnih mjesta.

Krajem veljače Francuska je, uz Belgiju, Italiju, Luksemburg, Rumunjsku, Slovačku i Španjolsku, potpisala zajedničku deklaraciju o akcijskom planu za europsku industriju čelika, navodi se u priopćenju francuskog ministarstva gospodarstva.

Visoke cijene energije i jeftina azijska konkurencija gurnule su europsku industriju čelika u krizu koja traje već godinama. Najnoviji udarac zadale su joj 25-postotne američke carine na uvoz čelika i aluminija, uz strahovanja kompanija da bi pošiljke sada mogle završiti na europskom tržištu.

U srijedu francuska podružnica multinacionalnog diva ArcelorMittala najavila je gađenje oko 600 radnih mjesta u sedam pogona. Sjedište je ArceloraMittala u Luksemburgu, a pogone imaju u 15 zemalja, uključujući Francusku, Bosnu i Hercegovinu i Indiju.

"Proveli smo sve moguće kratkoročne mjere prilagodbe, ali kompanija sad mora razmotriti i mjere reorganizacije kako bi poslovanje prilagodila novim tržišnim uvjetima i osigurala konkurentnost u budućnosti", naveo je ArcelorMittal France North u srijedu u izjavi za radničko vijeće.

Konkurentnost europskih čeličana narušila je, između ostalog, prekomjerna proizvodnja čelika u Kini, izjavila je u četvrtak glasnogovornica francuske vlade.

Treba uložiti dodatne napore da se podupre posrnula europska industrija čelika, dodala Primas.

"Poduzeli smo prve korake, ponajprije uvođenjem kvota za uvoz čelika iz Kine, ali moramo nastaviti, s Francuskom na čelu", izjavila je glasnogovornica za medijsku kuću CNews/Europe 1.

Odluka o gašenju radnih mjesta izložila je ArcelorMittal brojnim kritikama budući da je dobio državnu potporu u sklopu plana o reindustrijalizaciji pojedinih dijelova Francuske.

"Borili smo se svim silama da osiguramo potporu (francuske) vlade i Europske unije u financiranju dekarbonizacije, ključne za ArcelorMittal", rekao je predsjednik regije Hauts de France Xavier Bertrand, u kojoj se nalazi nekoliko pogona uvrštenih na 'crni' popis.

"Vrijeme je da nam grupa kaže kad će realizirati ta ulaganja", napisao je Bertrand u objavi na platformi X.

ArcelorMittalov potez nadovezao se na najavu konkurenta o gašenju otprilike 20 posto radnih mjesta u velikom pogonu u Nizozemskoj.

"Stroži mehanizam"

Od početka travnja EU je smanjio uvozne kvote za nekoliko vrsta čelika, odredivši da njihovo prekoračenje donosi carinu od 25 posto.

Paket mjera trebao bi smanjiti uvoz čelika u EU za 15 posto, izračunala je Europska komisija.

U trećem tromjesečju EK će objaviti i prijedlog novih mjera koje će zamijeniti pojačane zaštitne mehanizme budući da, prema propisima WTO-a, mogu ostati na snazi samo do 30. lipnja 2026. godine, rekao je u ožujku izvršni potpredsjednik Komisije Stéphane Séjourné.

Novi mehanizam bit će, prema Séjournéu, znatno stroži, ali Komisija tek treba utvrditi pojedinosti.

Nitko danas ne poštuje propise Svjetske trgovinske organizacije (WTO), svima je prioritet nacionalna sigurnost i EU ne može biti jedina sila koja dopušta raspad domaće industrije, izjavio je za Reuters Séjourné.

Izvoz u SAD više se ne isplati zbog 25-postotnih carina i on predviđa da će proizvođači iz Kanade, Indije i Kine pokušati plasirati više čelika na europsko tržište.

EU je lani uvezao željezo i čelik u vrijednosti 39,5 milijardi eura, pokazuju podaci Eurostata. Vrijednost izvoza dosegnula je pak 32,3 milijarde eura.

Od 2019. do 2024. isporuke europskog čelika u Meksiko poskočile su za 54,1 posto. Snažno je porastao i izvoz u SAD, za 51,1 posto.

EU je istodobno snažno povećao uvoz čelika iz željeza iz Indije, za 89,2 posto. Poskočio je i uvoz iz Južne Koreje, za 43 posto.