Uoči koncerta "Zoran pjeva Arsena" u vinkuranskom kamenolomu

ZORAN PREDIN Puno mladih ljudi sada ponovno sluša Arsena i to mi je najdraže

| Autor: Duška PALIBRK
Zoran Predin: Ambasador sam, nadnacionalan, gradim mostove između naroda. Pjevam srodnim dušama… (Danilo MEMEDOVIĆ)

Zoran Predin: Ambasador sam, nadnacionalan, gradim mostove između naroda. Pjevam srodnim dušama… (Danilo MEMEDOVIĆ)


Uspjeli smo u svemu što smo si zadali, a to je sačuvati Arsenovu poetiku i njegov duh u pjesmama i tim novim žanrom udružiti sve koji vole Arsena, koji vole slušati Leonarda Cohena, Vaya Con Dios, Trio Rosenberg i mene. Zapravo smo snimili nove originale. Ti novi originali su sada došli do šire publike

 

Zoran Predin, poznati kantautor, vođa kultnog Lačnog Franza, u ponedjeljak, 29. srpnja, nastupa u čarobnom vinkuranskom kamenolomu: na festival Rocks&Stars @ Cave Romane dolazi pjevati Arsena. Nije se lako uhvatiti ukoštac s Arsenom, nenadmašnim interpretatorom svojih skladbi, ali s druge strane on je i igra na sigurnu kartu s obzirom na njegovu poetiku bez premca i veliku popularnost.

- Moram priznati da ovdje baš ništa nije bilo na sigurno, već smo išli glavom kroz zid. Onog trenutka kada sam čuo prekrasan album "Matija svira Arsena", odmah mi je palo na pamet kome će Matija i Gabi dozvoliti da pjeva Arsena. I dobio sam ideju da napravimo gypsy swing varijantu s gitaristom Damirom Kukuruzovićem i violinistom Brunom Urlićem, koja je bila dočekana skepsom, jer je to žanr kojeg Arsen nikad nije volio. Jazz mu nikad nije bio blizak. No, već poslije prve i druge probe pokazalo se da sam u pravu, a kada je ploča snimljena, skepsa se pretvorila u odobravanje, oduševljenje, i to u količini puta deset ili puta sto uvećana.

- I sada imate najprodavaniji album u Hrvatskoj…

- Da, nezamislivo! Znači da smo uspjeli u svemu što smo si zadali, a to je sačuvati Arsenovu poetiku i njegov duh u pjesmama i tim novim žanrom udružiti sve koji vole Arsena, koji vole slušati Leonarda Cohena, Vaya Con Dios, Trio Rosenberg i mene. Zapravo smo snimili nove originale. Ti novi originali su sada došli do šire publike. Puno mladih ljudi sada ponovno sluša Arsena i to mi je najdraže.

Izvanvremenski program

- Već ste koncertno predstavili album u Labinu i Opatiji. Kakve su reakcije? Večer prije Pule, 28. srpnja, nastupate u Arsenovom rodnom Šibeniku. Velika odgovornost?

- U Šibeniku smo baš na Arsenov rođendan. Velik je to, velik izazov. Kada sviraš uživo gipsy swing publika se ritmički odmah odazove. U Labinu su na kraju stajali i pljeskali i zajedno smo pjevali Arsenove pjesme. To su one koje ljudi znaju cijele, ne samo refrene, i to je strašna uživancija. Pogotovo u Šibeniku, baš na Arsenov rođendan, u njegovom rodnom kraju, to će biti svečano, gala i vjerujem da ćemo to svi zapamtiti.

- Na vašoj web stranici čitam, gust vam je raspored nastupa, iz dana u dan, u raznim kombinacijama; pjevate Arsena, sebe, u kantautorskom duetu i s bendom s kojim ste oživjeli legendarni Lačni Franz, predstavljate svoje knjige, prelazite iz rock klubova u gradske knjižnice… Osijek, Županja, Labin, Čakovec, Stubica, Stinica, Tribalj, Zagvozd… Kako pronalazite ta mala mjesta po Hrvatskoj? Ili oni nađu vas?

- Oni nas traže, ali to su bili kantautorski koncerti u duetu s gitaristom Igorom Polakom uz predstavljanje moje druge prozne knjige "Glavom kroz zid". S koncertom "Zoran pjeva Arsena" najprije idemo u Zagvozd gdje Društvo hrvatskih glumaca organizira festival i svirat ćemo na vrhu Biokova, što će također biti impozantno. Potom idemo u Šibenik i za kraj ove kratke turneje Pula, predivan ambijent rimskog kamenoloma. Bit će to vrhunac, jedva čekam. S tim koncertima nastavljamo ujesen, idemo u Srbiju, Makedoniju, Bosnu, vraćamo se u Hrvatsku, 7. prosinca imamo veliki koncert u Dvorani Lauba u Zagrebu. To je izvanvremenski program koji ćemo još dugo, dugo svirati. Pozivaju nas i u Europu i preko oceana. Družit ćemo se s Arsenom još dugo.

- Puno radite, na niz frontova. Imate energije iako slavite 60 godina života i 40 godina karijere. I 40 snimljenih albuma, svake godine po jedan.

- To je moj način života, smisao mog života, za to sam se rodio. Ta dva sata na bini ja sam živ. To je užitak, nije napor. Na sve ostalo, putovanja i druge poslove oko koncerta, naviknut sam. Već nakon tri dana što sam doma malo sam nervozan i gledam tko će me pozvati, da sjednem u auto i odem održati koncert. A različiti programi su uvijek osvježenje, ne najedeš se jednog te istog. Zna se dogoditi, a pogotovo sada kada nastupam na dva jezika, da recimo imam kantautorski nastup, pa koncert s Matijom "Tragovi u sjeti", pa gipsy swing "Zoran pjeva Arsena" ili možda električna verzija s Lačnim Franzom. Toga je zaista puno i uživam u tome. Imam veliku torbu u koju sam poslagao koncertne programe i uvijek ide sa mnom.

- U vašoj legendarnoj pjesmi "Praslovan", za koju književni kritičar Davor Špišić kaže da je jedini rock otisak Dostojevskog, pjevate o starim Slavenima koji su preplivali veliku rusku rijeku i nastanili se na Balkanu. Vi ste, očito, lako preplivali Piranski zaljev iliti Savudrijsku valu, koja nas dijeli i svađa. Osjećate svojim čitav ovaj južnoslavenski prostor?

- Pjesmu "Praslovan" uvijek pjevam na slovenskom jer je u Hrvatskoj i svugdje u regiji znaju i pjevaju sa mnom na slovenskom. Ambasador sam, nadnacionalan, gradim mostove između naroda. Pjevam srodnim dušama, nacionalnost apsolutno nije važna, ne dolazi u obzir. To smo mi ljudi koji živimo svugdje i povezuju nas iste ljubavi, iste knjige čitamo, iste filmove gledamo. Sretan sam i vrlo ponosan što sam tako lijepo primljen u Hrvatskoj i svugdje drugdje.

U istom sosu

- Ne pristajete na sužavanje svog kulturnog kruga. Puno putujete, kako vam se čini situacija u tim novim državama na prostoru negdašnje Jugoslavije? Mnogi misle da je Slovenija najdalje dogurala, da ima najmanje problema?

- Slovenija je još uvijek zadržala taj nekakav imidž uspješnog društva, ali moram vam reći da i mi imamo slične probleme. Svi smo u istom sosu. Novi svijet nije takav kakav smo priželjkivali. Svi smo htjeli uvesti demokraciju zbog farmerki, zbog Europe bez granica, da pobjegnemo od bilo kakve ideologije i živimo kulturno i slobodno. Novi svijet se pokazao potpuno drugačiji. Svaka naša nova država bori se za svoju budućnost na svoj način i to s nekim strahovima od prošlosti, ali mic po mic ipak mislim da idemo nabolje. Optimist sam. Nije lako, ali valja izdržati, boriti se za budućnost.

- Bili ste i politički angažirani. Stalno ste društveno angažirani, ali podržavali ste u jedno vrijeme Zorana Jankovića, pokojnog Drnovšeka. Ima li danas političke opcije za koju biste se založili?

- To su bili neki nužni potezi, što se Slovenije tiče, da ne bi prevladale neke stare ideologije koje smo već odavno odbacili. Ne, apsolutno sam apolitičan, socijalan i nisam član nikakve stranke, samo im dajem svoj glas za pojedine projekte. Uvijek stojim na bazičnim postulatima Francuske revolucije - liberte, fraternite, egalite i to nema veze ni s kakvom ideologijom. Neki ljudi to ne mogu razumjeti, ali to je njihov problem. To je zapravo moj stav koji branim i pokušavam objasniti ako treba. Ako je nekome to društvena angažiranost, neka im bude.

OPŠIRNIJE U TISKANOM I GLAS ISTRE PDF ONLINE IZDANJU

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter