Ove godine voditelji su bili klavirist Hrvoje Galler, gitarist Elvis Penava i kontrabasist Vedran Ružić, sve dobro poznata imena onima koji prate jazz scenu. Radionice je kao uvijek organizirala pulska podružnica Hrvatske glazbene unije, a umjetnički voditelj opet je bio pulski bubnjar Adriano Bernobić

Svakog ljeta, po nepisanom pravilu baš kada su najveće vrućine, u Rojcu u prostoru Puhačkog orkestra grada Pule se održavaju besplatne radionice jazza koje vode stručnjaci u svom području, koji jazz ne poznaju samo s teorijske strane nego pogotovo s praktične, bilo kroz rad u studiju, bilo kroz brojne nastupe i suradnje s poznatim imenima, ne samo iz svijeta jazza.

Ove godine to su bili klavirist Hrvoje Galler, gitarist Elvis Penava i kontrabasist Vedran Ružić, sve dobro poznata imena onima koji prate jazz scenu. Radionice je kao uvijek organizirala pulska podružnica Hrvatske glazbene unije, a umjetnički voditelj opet je bio pulski bubnjar Adriano Bernobić.

Zadovoljni polaznicima

S obzirom na cijelu situaciju s Covidom-19, Bernobić je zadovoljan jer je bilo desetak polaznika po radionici, kao i svake godine.

- Ima li korone ili nema, mi glazbenici volimo vježbati. Ima manje nastupa, ali su slađi, ističe Bernobić."Jazz se drži s obzirom na situaciju. Pokušavamo gledati unaprijed jer to neće trajati zauvijek, ali dobili smo možda neko vrijeme da i sami zastanemo je li taj smjer u kojem smo išli dobar ili ne pa nam je ovo dalo neku priliku da se pregrupiramo i spremni dočekamo završetak ove krize, da radimo na sebi, možda i pišemo nove kompozicije ili da se posvetimo sebi malo više jer živimo u tako užurbanom svijetu da nismo uspjeli stati", smatra on.

Ovaj put ulovili smo svu četvoricu na terasi Circola, neposredno prije njihovog zajedničkog nastupa koji je prilika polaznicima da vide njihove učitelje na djelu, a svima ostalima da jednostavno uživaju. Zadnji dan u Rojcu rezerviran je bio pak za zajedničku radionicu combo sviranja.

Teme za radionice su sami odabrali, a Bernobić ističe da ove godine nisu bile bazirane na instrumentu koji je svaki od njih svirao, nego su govorili o temama koje mogu biti zanimljive svim glazbenicima.

Jazz standard

Hrvoje Galler vodio je radionicu na temu kako započeti rad na jazz standardu.

- Nije možda sve otišlo u smjeru u kojem sam zamislio, što je super, jer su mi došla neka pitanja polaznika koja su bila jako zanimljiva. Vidi se da su došli s nekim predznanjem i željom da sudjeluju i da budu aktivni. Bilo je potpitanja i interakcije, kaže ovaj glazbenik.

Slično kao i Bernobić, i Galler vidi nešto pozitivno u ovoj situaciji jer više vremena provode doma uz instrument i slušajući ploče, a niti svirke nisu potpuno nestale. "To je tipično za ovu glazbu kojom se mi bavimo. To nisu masovni koncerti s više od tisuću ljudi i samim tim nam je bilo dozvoljeno svirati i održavati koncerte", kaže on.

Publika na jazz koncertima voli kada glazbenici improviziraju, to izgleda jednostavno, no iza svake improvizacije stoji puno vježbe i iskustva, ali o tome više zna Elvis Penava, koji je vodio radionicu jazz improvizacije.

- Improvizacija je prisutna u svim stilovima glazbe, a u jazzu je jako specifična i mi se baziramo na tome da je ponekad i sama kompozicija u jazz glazbi manje bitna od improvizacije. U 90 posto glazbe kompozicija je na prvom mjestu, a improvizacija je obogati. U jazzu je improvizacija najbitnija dok je kompozicija ponekad u drugom planu, kaže Penava. Već kada je to konstatirao, pokušali smo doznati zašto, zamolivši ga da to objasni jednostavnijim riječima.

- Zato što u jazzu nemamo gotov aranžman za pjesmu. Imamo jedan kostur, okvir u kojem u tom trenutku, na jednu zadanu temu (kao da smo uzeli temu za razgovor) i u kojoj imamo neke najbitnije motive koji moraju ostati, a ostale možemo mijenjati, odnosno iznijeti na neki naš način, objašnjava Penava.

To im omogućava i da se udruže i u jedan ovakav ad hoc bend koji je zasvirao te večeri na terasi Circola.

- To je zato što smo po prirodi posla dosta dobro pripremljeni za to, tako da nemamo samo jedan repertoar koji smo navježbali, nego svi zajedno imamo neko znanje zbog čega možemo proizvesti jedan ovakav nastup. Ove radionice zato i služe da upoznamo ljude s nekim drugim pristupom i da mogu doći do tog nekog nivoa da mogu nešto napraviti ad hoc. Ja sam se zato počeo baviti jazzom, kada sam vidio da ljudi mogu jako brzo početi komunicirati muzički, pojašnjava Penava.

Likovna poveznica

Dok su se Galler i Penava držali tema vezanih uz glazbu, Ružić je malo iskoračio i odlučio povezati glazbu s likovnom umjetnošću, što mu nije teško palo jer se bavi i jednim i drugim.

- Dao sam konkretne primjere iz povijesti, a spomenuo sam i primjene kod današnjih muzičara kako oni doživljavaju zamjenu nekakvog zvuka odnosno tonova uz boju jer je to zanimljiv fenomen koji nije novijeg doba, nego se provlači već sto ili dvjesto godina, od vremena kada su neki glazbenici krenuli razmišljati gdje je ta neka poveznica vizualnog i glazbenog, gdje se uho pretvara u oko, a oko u uho? U tom predavanju sam spomenuo fenomen sinestezije, gdje se više čula aktivira istovremeno. Spomenuo sam umjetnike iz vizualnog svijeta kao i iz glazbenog koji su bili toliko širokih interesa i dali su prostora drugim umjetnicima, odnosno koji su čak stvarali skupa, malo prije jazza. Primjerice Schoenberg i Kandinsky, a Kandinsky je na neki način inspirirao Schoenberga koji je izlagao skupa s Kandinskim jer je Schoenberg u slobodno vrijeme bio slikar. Spomenuo sam i Johna Cagea, pa Skrjabina ili Wagnera koji su htjeli napraviti Gesamtkunstwerk, odnosno sveobuhvatno umjetničko djelo da se prilikom gledanja neke izvedbe uključi više osjetila pa je Skrjabin napravio svjetlosni klavir..., nabraja Ružić.

Bi li kolegama glazbenicima mogao preporučiti da se bave likovnom umjetnošću, bi li im to pomoglo u bavljenju glazbom?

- Rekao sam na predavanju da bi svakom pomoglo kada bi dao prostora drugoj umjetnosti. Sada je ta pandemija, pa mi glazbenici sviramo doma ili se nađemo negdje i sviramo, ali kako je čovjeku koji piše poeziju ili nekome tko se bavi suvremenim plesom? U Puli sam pričao sa suvremenom plesačicom koja posla nema. Nismo jedina grana umjetnosti koja pati, a kolegama muzičarima bih rekao da u Puli imaju različite muzeje i više divnih galerija, pa neka naprave đir po njima. U svim tim nekim vizualnim radovima upotrebljava se harmonija i svi elementi koje upotrebljavamo u glazbi. To što negdje vidiš u likovnom djelu sigurno ti koristi i u glazbi. Miles Davis, Joe Zawinul, Jonny Mitchell znali su slikati, ljudi koji su napravili revoluciju u jazzu barem u jednom trenutku života su se dohvatili kista ili su se okušali u nekoj drugoj umjetnosti, odgovara Ružić.

Povezane vijesti

• Objavljen natječaj za pulsku Gitarijadu
• BESPLATNE LJETNE JAZZ RADIONICE: Nastava u Rojcu s Gallerom, Ružićem i Penavom
• BESPLATNE LJETNE JAZZ RADIONICE U ROJCU