S Nikolom Biliškovom, uglednim doktorom znanosti, kemičarem s Ruđera Boškovića, nisam htjela napraviti razgovor u 2020. jer bi, po svemu sudeći, nešto krenulo po zlu. Čekali smo da prođe najgora godina u modernoj povijesti i odlučili se na intervju u - pulskoj Areni. Bilo je to mjesto gdje smo mogli sjediti i razgovarati na distanci, kako epidemiološke mjere nalažu. Drugo, pulski amfiteatar je besplatan za Puljane. Iako je Biliškov Medulinac, plan je bio prošvercati ga. No, na koncu su nas vremenske prilike i neprilike natjerale da razgovaramo u Medulinu.

Uhvatili smo ga u zadnji čas jer ovaj istaknuti doktor kemije, koji se na "Ruđeru" bavi razvojem materijala za konverziju i skladištenje energije, uskoro odlazi na dvije studijske godine u Montreal.

- Prije godinu dana, točnije 12. siječnja, inicijativa "Znanstvenici za klimu" među kojima ste bili i Vi predala je apel institucijama na Markovom trgu, Vladi, Saboru, Ministarstvu zaštite okoliša i predsjedniku. Na što se prije godinu dana apeliralo?

- Cilj inicijative je osvještavanje problema klimatske krize i sustavno djelovanje protiv daljnjeg pogoršanja globalnih klimatskih promjena. Stoga smo svim institucijama Republike Hrvatske ponudili svoju pomoć u zajedničkom suočavanju s klimatskim izvanrednim stanjem. Apel je dio jedne šire priče kojem su prethodile neke stvari koje su bitno utjecale na globalni klimatski pokret. Velik je zaokret učinio pokret srednjoškolaca, kojega je pokrenula Greta Thunberg, a koja je prije par dana, eto, proslavila 18. rođendan. Taj pokret pratim od početka i veliko mi je osvježenje u cijeloj klimatskoj priči. Druga stvar koja se dogodila je "Climate Science warninng", apel međunarodne znanstvene zajednice s preko 11 tisuća potpisa znanstvenika iz cijeloga svijeta. Bio je to skup činjenica koje govore u kakvoj se situaciji zbog klimatskih promjena nalazimo i poslan je cijeloj javnosti. To mi je dalo ideju da bi se i ovdje moglo napraviti nešto slično. No, mi se nismo fokusirali na iznošenje činjenica, jer smo uvidjeli da našoj sredini trebaju konkretni zahtjevi što činiti. Naime, već dugo nam je jasno da su naše institucije dezorijentirane, kao da ne shvaćaju što su klimatske promjene i vrlo malo se, nažalost, po tom pitanju poduzima. Htjeli smo kazati da klimatske promjene više nisu samo promjene već su prešle u fazu krize zbog nedjelovanja ili krivo usmjerenog djelovanja. Zahtijevamo da se tom problemu pristupi kao krizi po uzoru na neke druge zemlje i da se proglasi klimatsko izvanredno stanje.

- Koje su zemlje proglasile klimatsko izvanredno stanje?

- 33 zemlje su proglasile takvo stanje. Na primjer, proglašeno je na razini Europske unije, a nedavno ga je proglasio i Novi Zeland.

- Gdje su klimatske promjene već vidljive?

- Klimatske promjene često promatramo kao porast globalne temperature, otapanje leda i porast razine mora, no temeljno je da povećanje koncentracije stakleničkih plinova, među kojima je najznačajniji ugljikov dioksid (CO₂), zarobljava sve više topline u sustavu, što znači da se energija klimatskog sustava povećava. Ta suvišna energija se, vrlo pojednostavljeno rečeno, mora negdje isprazniti. Zbog porasta energije raste temperatura. Tu je i porast razine mora te otapanje leda. To je ono što je neposredno vidljivo. No, ono što je također bitno i što i kod nas dolazi do izražaja su sve češće pojave ekstremnih vremenskih prilika. Primjerice, jučer je u Medulinu padala tuča što je uobičajenije za ljeto. To samo po sebi ne bi značilo ništa da i lani u ovo doba nije bilo pljuskova tuče. Ne sjećam se da sam ranije to vidio. Uz to su, primjerice, u zemljama koje su uz obale oceana, sve češći i sve intenzivniji uragani. Ne računajući potres i druge katastrofe, i vremenske prilike su nam prošle godine priuštile nekoliko katastrofa - u srpnju je na području oko Zagreba i Karlovca pala velika kiša. Naši klimatolozi vele da se toliko intenzivna kiša događa jednom u 400 godina. Malo poslije toga bio je još jedan veliki pljusak intenziteta koji se u normalnim uvjetima događa jednom u 100 godina. Nedavno smo svjedočili i velikim kišama koje su dovele do poplava u Dalmatinskoj zagori.

- Da ne govorimo o poplavama, uraganima, požarima diljem svijeta….

- Da, u obilju drugih katastrofalnih događaja, pomalo smo i zaboravili da je 2020. započela s intenzivnim toplinskim valovima u Sibiru, Kaliforniji i Australiji, koji su doprinijeli požarima ogromnih razmjera, osobito u Australiji. Tu smo godinu počeli i završili katastrofalno.

- Koliko klimatske promjene mogu utjecati na pandemije?

- Mogu. Naš molekularni biolog Ivan Đikić puno je o tome govorio. Postoje čitava znanstveno utemeljena izvješća o povećanim opasnostima od globalnih pandemija zbog klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti. Prvo, svjedočimo migracijama biljnih i životinjskih vrsta koje prije nisu živjele na našim područjima - poput tigrastih komaraca… Neke od tih životinjskih vrsta su nosioci zaraznih bolesti. Godine 2020. imali smo veliki pomor periski u Jadranskom moru, koja je jedan od simbola našega podmorja. To nije najdirektnije povezano s klimatskim promjenama, ali populacija prijenosnika te bolesti se povećala zbog povećanja temperature mora, koja je pak posljedica klimatskih promjena, što je u konačnici dovelo do pomora periski u Jadranu. Nalazimo se u nekoliko globalnih kriza koje su međusobno ovisne i isprepletene.

Povezane vijesti

• Epidemije 20. stoljeća bile su smrtonosnije od današnjih, AIDS je usmrtio 32 milijuna ljudi
• U kontinentalnoj Kini koronavirus odnio 1868 života
• Od koronavirusa preminuo direktor bolnice u Wuhanu