U Sjedinjenim Državama otkriveni su otisci stopala stari 23.000 godina, što ukazuje na to da su se ljudi naselili u Sjevernoj Americi mnogo prije kraja zadnjeg ledenog doba, pokazalo je istraživanje objavljeno u četvrtak.

Ovo otkriće pomaknulo je za tisuće godina vrijeme kada su prvi stanovnici naselili taj kontinent.

Otisci su ostavljeni u blatu na obalama davno presušenog jezera, koje je danas dio pustinje u Novom Meksiku.

Talog je ispunio udubljenja koja su stvorila stopala i stvrdnuo se u stijenu, štiteći dokaze o našim pretcima i dajući znanstvenicima detaljan uvid u njihov život.

"Čini se da mnogi tragovi pripadaju tinejdžerima i djeci; veliki otisci odraslih su rjeđi", pišu autori studije objavljene u američkom časopisu Science.

Jedna od hipoteza znanstvenika za to je da je postojala podjela rada, u kojoj su odrasli uključeni u kvalificirane poslove, dok su" donošenje i nošenje" delegirani na tinejdžere.

"Djeca su pratila tinejdžere i zajedno su ostavljali veći broj tragova."

Znanstvenici su također pronašli tragove mamuta, prapovijesnih vukova, pa čak i divovskih ljenivaca, za koje se čini da su bili prisutni u isto vrijeme kad su ljudi posjetili jezero.

Amerika je bila posljednji kontinent do kojeg je došlo čovječanstvo.

Desetljećima je najčešće prihvaćena teorija bila da su doseljenici u Sjevernu Ameriku došli iz istočnog Sibira preko kopnenog mosta-današnjeg Beringova tjesnaca.

S Aljaske su krenuli prema jugu u ugodniju klimu.

Arheološki dokazi, uključujući vrhove koplja koji su korišteni za ubijanje mamuta, dugo su sugerirali da je naselje staro 13.500 godina bilo povezano s takozvanom pretpovijesnom kulturom Clovisa nazvanom po gradu u Novom Meksiku.

To se smatralo prvom civilizacijom na kontinentu i pretečom grupa koje su postale poznate kao Indijanci.

Međutim, ideja pretpovijesne kulture Clovisa poljupljana je u posljednjih 20 godina s novim otkrićima koja su pokazala da su prva naselja starija.

Čak ni ta pomaknuta procjena starosti prvih naselja nije premašila 16.000 godina, nakon završetka takozvanog "posljednjeg ledenjačkog maksimuma"-razdoblja kada su ledeni pokrivači bili najrasprostranjeniji.

Ovaj je događaj, koji je trajao do prije otprilike 20.000 godina, ključan jer se vjeruje da bi s ledom koji je tada prekrivao veći dio sjevernih dijelova kontinenta ljudska migracija iz Azije u Sjevernu Ameriku i šire bila vrlo teška.

Povezane vijesti

• Čovječanstvo potrošilo raspoložive rezerve Zemlje za 2020. - već 22. kolovoza
• Studija: Prvi put u povijesti biomasu na Zemlji premašuje ono što su ljudi stvorili
• Lažni policajac pokušao prevariti ženu u Puli: "Pronađeni su vaši otisci na novčanicama, dođite u banku..."