Zamislite da Sunce ima veliku erupciju, izbačaj korone kada velike količine čestica visoke energije mogu napraviti geomagnetsku oluju. Ona može prouzročiti velike probleme, od kvara satelita do smetnji na Zemlji kada se u dalekovodima inducira tako veliki napon da mnogi transformatori pregore. Nitko ne zna hoće li se tako nešto dogoditi. Prema tome jako je važno da sateliti prate što se zbiva u prostoru između Sunca i Zemlje, naglašava Radonjić

Prošlo je već više od 60 godina od kako je bio lansiran prvi umjetni Zemljin satelit "Sputnik – 1" s kojim je čovječanstvo praktično ušlo u svemirsku eru. Do danas je izvedeno preko pet tisuća lansiranja različitih letjelica.

O toj je temi proteklog tjedna na poziv udruge Fenoliga govorio u premanturskoj staroj školi astronom i edukator Ante Radonjić koji je više od četrdeset godina radio u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu na radnom mjestu voditelja planetarija.

Svemirska tehnologija omogućila je da bolje shvatimo gdje smo mi u svemiru i kakvi se sve procesi odigravaju daleko od nas. Istovremeno, sve bolje pratimo što se sve događa na našem planetu.

Ništa bez satelita

- Danas ne možemo zamisliti svakodnevicu bez tih satelita. Ovisni smo o komunikaciji preko satelita, telefonske linije se realiziraju tim putem, a uskoro će biti i globalan satelitski Internet. Postoje sateliti za navigaciju, meteorološki sateliti, pa zatim oni za istraživanje i nadgledanje zemlje, za praćenje usjeva, za praćenje područja gdje su bili požari ili potresi. Sve je povezano globalno preko satelitskih sustava, rekao je na početku i nastavio.

Upravo su nam sateliti omogućili da bolje upoznamo nebeski okoliš. Vidjelo se da se sa Sunca prenosi sunčev vjetar koji modelira zemaljsko magnetsko polje. Kao što zrak oblikuje kapljicu kiše tako i sunčev vjetar modelira zemljinu atmosferu. Sa one strane Zemlje okrenute Suncu polje je zaustavljeno, a na suprotnom Zemlja ima rep poput kometa. Za naše pojmove to je sve vakum, ali se u tom praznom prostoru za naše pojmove, svašta događa. To je svemirsko "vrijeme" jako važno. Ovisno o tome kakav će biti sraz sunčevih zraka sa zemljinom atmosferom, ako Sunce pošalje oblak čestica visoke energije, može se dogoditi da dođe do magnetske oluje, a to može omesti komunikacije, sustave za navigaciju. Može se također dogoditi, kao što se i dogodilo u Kanadi u prošlom stoljeću, da ostanemo bez električne energije, jer se inducirao napon na električnoj mreži i pregorjeli su transformatori. Čak postoji i bojazan da se jednog dana može dogoditi takva erupcija na Suncu da dođe toliko čestica visoke energije da gradovi ostanu bez struje. To se ne isključuje kao mogućost. Zamislite da Sunce ima veliku erupciju, izbačaj korone kada velike količine čestica visoke energije mogu napraviti geomagnetsku oluju koja može prouzročiti velike probleme, od kvara satelita do smetnji na Zemlji kada se u dalekovodima inducira tako veliki napon da mnogi transformatori pregore. Zamislite što bi se dogodilo da milijunski gradovi ostanu zimi bez struje. To su neprocjenjive štete koje bi iznosile na tisuće milijardi dolara. Nitko ne zna hoće li se tako nešto dogoditi. Prema tome jako je važno da sateliti prate što se zbiva u prostoru između Sunca i Zemlje kako bi se sateliti isključili da ne dođe do kratkog spoja i šteta, naglašava Radonjić.

Naše mjesto u svemiru

Zahvaljujući satelitima mi danas znamo da oko zemlje postoji unutarnji i vanjski pojas radijacije. Oni okružuju našu Zemlju i astronauti se tu ne smiju zadržavati. Naravno nije problem ako se zadrže samo 20 minuta kao što se inače događa.

Sateliti su nam pomogli da bolje utvrdimo naše mjesto u svemiru i povijest svemira. Danas znamo da je sve počelo prije 13 milijardi i 800 milijuna godina velikim praskom. Najstarije zračenje koje dolazi iz svemira tzv. mikropozadinsko zračenje dolazi iz onog trenutka kada je svemir bio jedno. Početak svemira koji se stalno širi snimio je i teleskop Huble. Snimio je objekt toliko daleko da je od njega do nas svjetlo putovalo 13 milijardi i 350 milijuna godina. Mi vidimo kako je taj objekt tada izgledao, prije više od 13 milijardi svjetlosnih godina. Što dublje gledate u svemir gledate u sve dalju prošlost. I kada mjesec gledate, vidite ono što je bilo prije jedne sekunde.

Ne znamo koliko su stare prve zvijezde. Znamo da naša galaksija Mliječni put ima stotine milijardi zvijezda, a ona je tek jedna među stotinama milijardi galaksija u poznatom svemiru. Koliko ima zvijezda u svemiru? Ima ih toliko koliko ima zrnaca pijeska na svim plažama na zemaljskoj kugli.

Europski satelit Planck mjerio je mikrovalno pozadinsko zračenje. Pokazuje izuzetno male promjene u temperaturi ali bez toga kolebanja ne bi došlo do stvaranja svemira kakvoga poznajemo, kaže Radonjić. Kada uzmete svemir kao sumu mase i energije proizlazi da na tamnu energiju otpada 67 posto (energija koja omogućava da se svemir širi, djeluje suprotno od gravitacijske energije). Skoro 27 posto je tamna materija, a niti 5 posto je normalna materija koja se sastoji od atoma - nama poznate materije.

Od centra naše galaksije do nas svjetlo mora putovati 24 tisuće godina, promjer galaksije je više od sto tisuća godina svjetlosti. Sve zvijezde i naše Sunce vrte se oko centra naše galaksije. Dok mi ovdje sjedimo nemamo osjećaj da se rotiramo oko zemljine osi brzinom oko 1.200 km na sat. Dok ovdje sjedimo jurimo oko sunca brže od 100 tisuća kilometara na sat. To ne možemo osjetiti jer nema trzaja. Zemlja je satelit sunca kao što je mjesec satelit zemlje. Sa cijelim našim planetarnim sustavom jurimo oko centra galaksije brzinom većom od 200 km u sekundi. Treba nam 250 milijuna godina da napravimo jedan krug oko centra galaksije.

Za naše je tvrtke jako važan ugovor s europskom svemirskom agencijom

Zemlja koja ne razvija vrhunsku tehnologiju zaostaje i ne može biti konkurentna. Danas kada je Hrvatska potpisala ugovor o suradnji sa europskom svemirskom agencijom omogućuje se našim tvrtkama da se jave na natječaje drugih tvrtki koje konkuriraju za svemirski program. Poznajem čovjeka iz Daruvara čija tvrtka proizvodi dijelove za alate. Preko tvrtke Space x plasira svoje alate u europsku svemirsku agenciju za njihove alate. Kada kvalitetno radite možete trgovati sa svijetom. Ugovor s europskom svemirskom agencijom važan je za nas. U Hrvatskoj softverske tvrtke mogu konkurirati i prodavati softver NASI i ESI.

Kada je Češka postala pridruženi član plaćala je agenciji milijun eura. Dobivala je poslove i to se ulaganje vrati kroz industriju. Za svaku zemlju to puno znači. Trošak za svemir nije bacanje novca. Europska agencija za svemir ima budžet od 5 milijardi i 700   milijuna dolara, ali najveći dio tog novca ide za industriju u zemljama članicama, zato se mi moramo što prije uključiti. Ostali smo skoro zadnji. Imamo za sada tek ugovor, a trebamo postati pridruženi član pa stalni član. Mnogi su ispred nas. Članice ESA su 22 zemlje u Europi, a dvije su pridružene. Hrvatska s još 6 drugih tek ima prvi ugovor. Iza nas je tek Albanija, kaže Radonjić.

Povezane vijesti

• NOVA SVEMIRSKA UTRKA Amerikanci žele osvojiti Mars, a velike planove imaju i Rusi i Kinezi
• Kina uspješno lansirala satelit za lunarnu komunikaciju
• Ruski satelit eksplodirao u svemiru; astronauti na Međunarodnoj svemirskoj postaji morali se skloniti