Svake godine 11. travnja obilježava se Svjetski dan Parkinsonove bolesti. Svrha obilježavanja ovog dana je podizanje svijesti i znanja o uzrocima, simptomima i mogućnostima liječenja ovog važnog javnozdravstvenog problema.

Procjenjuje se da u Hrvatskoj od Parkinsonove bolesti boluje više od 15.000 osoba, a u svijetu više od sedam milijuna. Premda se smatra da je ova bolest specifična za stariju populaciju, onu iznad 60 godina, Parkins se pojavljuje i kod dvostruko mlađih osoba, a češće pogađa muškarce nego žene. Radi se o kroničnoj neurodegenerativnoj bolesti središnjeg živčanog sustava, pri kojem dolazi do odumiranja stanica koje izlučuju dopamin, a koju karakteriziraju poremećaji pokreta. Najčešće je to neprestano i jako drhtanje ruku. Ujedno je i druga najčešća neurodegenerativna bolest koja zahvaća oko tri posto osoba starijih od 65 godina.

Danas je Parkinsonova bolest uz Alzheimer jedan od vodećih zdravstvenih problema u razvijenim zemljama. Za oboljele od Parkinsonove bolesti postoji izreka "Ljudi blistavog uma zarobljeni u vlastitom tijelu" koja najbolje opisuje što se s oboljelima zapravo događa.

Simptomi Parkinsonove bolesti uključuju sporost u izvođenju pokreta, gubitak u ritmu i spontanoj motorici, povećanje tonusa mišića ili ukočenost i ritmično podrhtavanje određenih dijelova tijela. Kod bolesnika je karakterističan polupognuti stav cijelog tijela sa nogama savijenim u koljenima i rukama savijenim u laktovima. Rano otkrivanje Parkinsonove bolesti i rana intervencija je izuzetno važna kako bi se usporilo daljnje napredovanje simptoma te olakšao svakodnevni život bolesnika. Bolest je to koja utječe na cijelu obitelj i čitavu zajednicu te značajno smanjuje kvalitetu života oboljele osobe. Mnoge su poznate osobe tijekom svog života oboljele od Parkinsonove bolesti: američki predsjednik Harry Truman, kineski Mao Tse Tung, kubanski Fidel Castro, bivši ministar vanjskih poslova Austrije Alois Mock, najpoznatiji svjetski boksač Muhammad Ali, američka glumica Katherine Hepburn, pa i glumac Michael J. Fox koji je obolio već u svojoj tridesetoj godini života, zatim svjetski popularan country pjevač Johnny Cash, španjolski slikar Salvador Dali, te pokojni Papa Ivan Pavao II.

Ususret ovogodišnjem obilježavanju međunarodnog dana Parkinsonove bolesti, javnosti se obratio američki stručnjak, neurolog dr. Ray Dorsey sa sveučilišnog medicinskog centra Rochester. On je upozorio da stope pojavnosti Parkinsonove bolesti doslovno eksplodiraju zadnjih godina, te da se svijet trenutno suočava s mogućom epidemijom ove bolesti koja se valja sa horizonta. Parkinson je već najbrže rastući neurološki poremećaj na svijetu, a samo u SAD-u zadnjih se 10 godina broj oboljelih od ove bolesti povećao za čak 35 posto. Dr. Dorsey smatra da će se u narednih 25 godina ovaj broj udvostručiti, a za to bi mogla biti kriva jedna uobičajena kemikalija, kažu stručnjaci.

Većina slučajeva Parkinsonove bolesti smatra se idiopatskima, što znači da je nemoguće razjasniti točan uzrok njenog nastanka. Međutim, sve je više istraživača i stručnjaka koji vjeruju da bi jedan od glavnih faktora moglo biti izlaganje trikloretilenu (TCE), kemijskom sastojku koji se koristi u industrijskom odmašćivanju, ali i brojnim proizvodima koje svakodnevno koristimo u kućanstvima, primjerice, za suho čišćenje, za poliranje cipela ili u sredstvima za čišćenje tepiha. Do danas su najjasniji dokazi da TCE itekako može naškoditi ljudskom zdravlju prikupljeni uglavnom od radnika koji su ovoj kemikaliji učestalo bili izloženi na svom radnom mjestu. Upozorenje da je izlaganje TCE-u nezanemariv faktor rizika za nastanak Parkinsonove bolesti pojavilo se još 2008. godine u godišnjaku neurologije, da bi 2011. ova teza bila potkrijepljena i istraživanjem koje je pokazalo šest puta veću mogućnost obolijevanja od ove neurodegenerativne bolesti kod osoba koje su na radnom mjestu redovno u kontaktu s ovom kemikalijom. Dr. Samuel Goldman sa Parkinson Instituta u Kaliforniji, bio je jedan od koautora ovog istraživanja.

- Naša studija potvrdila je da se uobičajeni zagađivači okoliša mogu smatrati pojačivači rizika za nastanak Parkinsonove bolesti, koja ima značajan utjecaj na javno zdravstvo. Upravo je na temelju ovog istraživanja američki Odjel za rad objavio upozorenje za rad s TCE-om i ugljik-disulfidom (CS2) istaknuvši sumnju da mogu uzrokovati Parkinsonovu bolest ili doprinijeti njenom pogoršanju, rekao je Goldman.

Kemikalija TCE već je znanstveno povezana s nastankom raznih karcinoma, primjerice s rakom bubrega, tumorima maternice i dojki, jetre i limfnog sustava, pa i do urođenih srčanih mana kod djece, između ostalog. Utjecaj TCE-a na razvoj parkinsonove bolesti može često biti previđen u postavljanju anamneze pacijentima, najčešće iz razloga što osoba možda nije bila ni svjesna izloženosti ovoj kemikaliji, ili se doticaj s njom dogodio kroz više desetljeća. Neke osobe, upozoravaju stručnjaci, nisu ni svjesne da godinama rade ili žive na mjestima koja su kontaminirana ovom kemikalijom, zbog čega udišu veće količine ovog sredstva od dozvoljenih. Pa ipak, dok SAD ima veliki problem zbog toga, druge su države odavno odlučile staviti upotrebu TCE-a pod kontrolu. U Europskoj Uniji, na primjer, njegovo je korištenje zakonom zabranjeno bez posebne autorizacije nadležnih tijela. Istovremeno američki toksikolozi i okolišni stručnjaci upozoravaju da je već oko 30 posto podzemnih voda u Americi kontaminirano ovom opasnom kemikalijom. Najveći problem je, kažu oni, što će danas i u budućnosti od Parkinsonove bolesti obolijevati oni koji su bili izloženi jako visokim koncentracijama TCE-a do 80-ih godina prošlog stoljeća, kad se konačno počelo više pažnje posvećivati okolišnim i industrijskim faktorima u očuvanju javnog zdravlja. Ova je kemikalija do ljudi najčešće dolazila putem sredstava za uništenje korova koja su i danas, nažalost, dostupna u SAD-u, iako su zabranjena u EU, Kini i Brazilu. A to, kažu stručnjaci, otvara jednu puno širu problematiku s kojom se svijet uporno ne želi suočiti: koliko korištenje kemijskih pesticida samo po sebi loše utječe na ljudsko zdravlje. Veliki porast neurodegenerativnih bolesti, kao što su razne demencije, Alzheimer, Parkinsonova bolest, ali i tumora svih vrsta, kao i autoimunih bolesti bez poznata uzroka, upozoravaju, posljedica je neuspjeha da se ovim činjenicama nadležni ozbiljno pozabave. Time se ne dovodi u opasnost samo ljudsko zdravlje, već se ozbiljno narušava opstojnost mnogih obitelji diljem svijeta. Nažalost, kako raste broj oboljelih od ovih bolesti koje se sporo razvijaju i nepredvidive su, tako raste i broj onih koji ne mogu raditi jer su ili bolesni, ili moraju skrbiti o bolesnim članovima obitelji.

Povezane vijesti

• Samantha Vižentin pedalirala od Ventimiglie do Barcelone: Kad imaš cilj i jušte ljude, onda moreš kamo ćeš
• Od multiple skleroze do Parkinsonove bolesti. Skeniranjem oka može ih se prepoznati godinama prije pojave simptoma
• Otkriven je uznemirujući novi odnos između mikroplastike i Parkinsonove bolesti