Bivši direktor Konzuma
Darko Munjiza o bojkotu trgovina: "Ta mjera bi imala utjecaja kada bi trajala 15-ak ili 10 dana"
(Snimili Ana krizanec)
Društvenim mrežama širi se poziv da u petak, 24. siječnja, bojkotiramo trgovine.
– Najavljuje se bojkot za petak, gdje će građani bojkotirati apsolutno trgovine i ako se to nastavi mislim da će taj neki građanski aktivizam postići više nego sve mjere koje su donesene, rekla je za HRT Tanja Popović Filipović iz Centra za edukaciju i informiranje potrošača.
Kupci različito razmišljaju, no svi su svjesni da se bez hrane živjeti ne može.
– Jedan dan ne čini razliku, ne može se s jednim danom, to mora biti neka praksa u kontinuitetu da se krene po tom pitanju raditi, ali ovako može biti simbolički važno, ali na duge staze nema tu pretjerano smisla, ustvrdio je Branko iz Zagreba.
– Ne samo jedan dan, nego ako treba i dva, pa da se skupimo, složimo i da napravimo to što trebamo napraviti, trebali smo davno prije, da, apsolutno sam za to, dodao je Zagrepčanin Alan.
Kad bi bojkot imao utjecaja?
Hoće li trgovci reagirati na poruku potrošača, ovisi i o odazivu građana.
– Vlada šalje poruku s listom ograničenih cijena, a ovako i potrošači bez nekog velikog učinka, jer većina nas će otići ili dan ranije ili dan kasnije, znači ta mjera bi imala utjecaja kada bi trajala 15-ak ili 10 dana, objasnio je stručnjak za maloprodaju Darko Munjiza, bivši direktor Konzuma.
Na slobodnom europskom tržištu, s trgovačkim lancima koji su u stranom vlasništvu, uz proizvodnju koja je znatno manja od naših potreba – teško je očekivati zaustavljanje inflacije.
Do kraja siječnja Vlada bi trebala objaviti novi popis proizvoda s ograničenim cijenama, koji će vjerojatno obuhvatiti 50-ak proizvoda. Među njima su kruh, palenta, kelj, cvjetača ili, primjerice, smrznuti oslić. To je jedna od mjera kojima Vlada nastoji obuzdati inflaciju koja je premašila tri posto.
Sindikalist Krešimir Sever podržao je odluku Vlade o ograničenju cijena proizvoda.
– Već ovih 30 proizvoda koji su dosad imali ograničene cijene bili su potpora jednom velikom dijelu ljudi koji si ne mogu priuštiti puno toga, rekao je.
Ustvrdio je kako je ograničenje dobar potez, ali i naglasio da “treba biti mnogo hrabriji” te “da je Vlada mlaka”.
– U kombinaciji s potrošačima može se puno toga napraviti, izjavio je.
Trgovci bezobrazno digli cijene
Trgovci su, tvrdi Sever, “bezobrazno dignuli cijene i debelo zaradili na našim leđima i treba im dati jednako tvrd odgovor na to”.
– To je nešto što upozorava javne vlasti i HNB koji ima obvezu bdjeti nad stabilnošću cijena. Ovdje se vidi dokle smo došli. Činjenica je da smo do 2020. i 2021. po Eurostatu bili po cijenama ispod prosjeka EU-a, a onda je došlo do zaokreta. Razlike su sada itekako zamjetne, ustvrdio je.
– Naša primanja su po prilici jedna trećina u odnosu na razvijenije europske zemlje, objasnio je.
Savjetovao je građanima da ciljanije kupuju hranu.
– Ciljanije i obzirnije kupovati. Naši susjedi Slovenci su smanjili kupovinu za desetak posto, a mi bilježimo rast broja fiksaliziranih računa. Mjere se trebaju naći i napraviti. HNB, Vlada i resorna ministarstva zajednički vrlo čvrstim mjerama to (op.a. rast cijena) trebaju izbjeći, rekao je.
Samo jedan bojkot, naglasio je Sever, ne može puno toga promijeniti, ali kontinuirane akcije svakako mogu učiniti razliku.
– Dovoljno je da se građani jedan, dva ili tri dana suspregnu od kupnje. Naša aktivnost je tu vrlo važna, pasivno gunđati – to nije dovoljno, izjavio je Krešimir Sever u razgovoru za Dnevnik HTV-a.
Cijeli prilog pogledajte OVDJE.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
