Ljudi će izgubiti pristup rijekama i svemu što im one pružaju. Šteta nanesena prirodi bit će golema. Smanjit će se otpornost cijelog sustava, a mi ćemo biti izloženi nepredvidljivim posljedicama. Naša je odgovornost to zaustaviti, ističe Irma Popović Dujmović iz svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF Adria

Usmjeren na podizanje svijesti o čak 2,2 milijarde ljudi koji nemaju pristup sigurnoj vodi, Svjetski dan voda posebno je fokusiran na podršku postizanja cilja: voda i kanalizacija za sve do 2030. godine! Tema ovogodišnjeg Dana voda je "Voda i klimatske promjene te njihova neraskidiva povezanost".

Organizacija WWF (World Wide Fund for Nature) djeluje više od 50 godina i jedna je od većih svjetskih organizacija za očuvanje prirode. Djeluju u više od 100 zemalja na šest kontinenata, uz pomoć više od pet milijuna pristaša, a u Hrvatskoj djeluju kao WWF Adria. Rad im je, ističu, utemeljen na znanosti, a u lokalne sredine donose međunarodno iskustvo.

Voda je naš najdragocjeniji i najosjetljiviji resurs koji je nemoguće zamijeniti. Nije zgorega na njihovim stranicama pročitati da je na Zemlji samo 2,5 posto sve vode slatkovodno, a većina je zaleđena ili je duboko ispod površine. Mali je dio onoga što je ostalo u rijekama i jezerima, i upravo tu vodu koristimo za proizvodnju hrane, gospodarstvo i sve životne potrebe više od sedam milijardi ljudi.

- Rijeke i vlažna staništa u našoj su regiji ugroženi zbog neodrživog razvoja hidroenergije, posebno gradnje malih hidroelektrana (iako termin 'male' ne znači da je njihov utjecaj na okoliš malen). Naše se rijeke pretvaraju u cijevi, a njihova korita ostaju suha i beživotna, te ugrožavaju živote i osnovna ljudska prava lokalnih zajednica diljem regije. Vrijeme je da shvatimo kako hidroenergija nije zelen - a ni čist izvor energije, ističe Irma Popović Dujmović, koordinatorica projekata za vode WWF Adri.

- U našoj se regiji trenutačno planira gradnja, ili se već gradi, više od 2.500 malih hidroelektrana. Ako do toga dođe, teško je zamisliti pojedinačne i kumulativne posljedice takva razvoja. Ljudi će izgubiti pristup rijekama - baštini nebrojenih generacija - i svemu što im one pružaju. Šteta nanesena prirodi bit će golema - smanjit će se otpornost cijelog sustava, a mi ćemo biti izloženi nepredvidljivim posljedicama, naglašava ona.

Sa svjetlije strane, rijeka Krupa je od studenog prošle godine proglašena kulturnim krajolikom u kojem su zaštićene i prirodne vrijednosti kao što su sedrene barijere i slapovi. Zabranjena je i tako izbjegnuta gradnja malih hidroelektrana u kanjonu, za što su, veli ona, postojale ideje koje bi rezultirale uništenjem tog područja.

Rijeke Mura, Drava i Dunav teku kroz Austriju, Sloveniju, Hrvatsku, Mađarsku i Srbiju te tvore jedno od najvećih vlažnih staništa na svijetu - Europsku Amazonu. Te tri rijeke čine zeleni pojas dug 700 kilometara koji povezuje milijun hektara jedinstvenog područja prirodne i kulturne baštine koji će postati prvi svjetski rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav između pet država (TBR MDD).

Povezane vijesti

• SAD: Od EPA-e zatraženo da s web stranice ukloni klimatske promjene
• Najgora zabilježena suša spustila je pritoke Amazone na najniže razine svih vremena
• Zbog klimatskih promjena pada razina vode u rijekama diljem svijeta