Situaciju u kojoj se zbog pandemije koronavirusa ovih dana našao turistički sektor ni najveći pesimisti ne samo da nisu mogli predvidjeti, već vjerojatno ni zamisliti. U situaciji kad je na većini svjetskih jezika osnovna poruka koju već danima slušamo „ostani doma“, turizam je naprosto stao. Usprkos toplijim danima i blagdanu Uskrsa turistički promet je na nuli. Uobičajena proljetna razmišljanja o ljetu koje je pred nama i sezoni godišnjih odmora zasad su na neodređeno vrijeme gurnuta u stranu. Razumljivo, jer konkretnog odgovora na glavno pitanje, a to je kad će ova opasnost proći, zasad još uvijek nema. Umjesto zbrajanja prvih dolazaka i noćenja te prognoziranja rezultata glavne sezone, u situaciji smo da razmišljamo hoćemo li ove godine uopće ostvariti bilo kakav prihod od turizma. Kakvi su izgledi da nam se ipak dogodi kakva takva sezona pitanje je na koje smo odgovor na početku razgovora pokušali dobiti i od ministra turizma Garija Cappellija.

- Od samog početka mandata zagovaram tezu da se Hrvatska u turizmu mora početi obraćati na način da se radi o destinaciji koja koristi sve svoje potencijale i gaji cjelogodišnji turizam. Ta ideja je zaživjela i u zadnje vrijeme umjesto sezone sve češće se spominjala turistička godina. Međutim, sad smo opet u situaciji da moramo učiniti korak unatrag i razmišljati o tome hoćemo li tijekom predstojećih ljetnih mjeseci ostvariti bilo kakve turističke rezultate. Nažalost, nemam na to konkretan odgovor. To je, u ovoj situaciji, prije svega pitanje za epidemiologe i zdravstvenu struku. Mi smo ti koji ćemo se pripremiti i kad nam oni daju zeleno svjetlo pokušati u ovoj i ovakvoj sezoni ostvariti nekakve rezultate. Moramo biti spremni. Stoga smo i na Vijeću HTZ-a zaključili kako ćemo, bez obzira na trenutnu situaciju, pripremiti kampanju i za domaće i za strano tržište. Naša specifičnost u odnosu na ostale zemlje je struktura gostiju koju je činilo više od 80 posto stranih dolazaka, tako da smo kao tržište snažno ovisni o njima. Pokušat ćemo, svakako, animirati domaće goste. Međutim, oni mogu eventualno pomoći pokretanju djelatnosti, ali ne i ostvarivanju rezultata koji bi, da se tako izrazim, spašavali hrvatski turizam.

- Kako se turistički sektor prilagođava novonastaloj situaciji i koji njegovi segmenti su najugroženiji?

- Turizam je, praktički, cijeli ugrožen. Mi smo odmah na početku pali za 40, 50 i 60 posto, a sad, na kraju, i za 90 posto. Smještajni objekti su pali, većina njih je zatvorena, a i oni koji rade broje simbolične brojke gostiju tako da tu i ne možemo govoriti o nekakvim aktivnostima. Što se tiče ugostiteljstva u smislu pružanja usluga hrane i pića, tu nešto malo funkcionira dostava hrane ili nekakav drive-in restorančić. Ljudi se snalaze i pokušavaju raditi, no to je najčešće u smislu da se održi pogon, a ne da se ostvaruju bilo kakvi ozbiljniji rezultati. Ovisimo o svemu onome što će se dešavati u našem okruženju i zbog toga je o tome kako će se priča dalje odvijati vrlo teško dati bilo kakvu drugu prognozu.

- Koliko mogu vladine mjere za pomoć gospodarstvu pomoći turističkom sektoru u prevladavanju problema i na čemu je njihov fokus?

- Nama je bio prvenstveni cilj da sačuvamo sustav, odnosno osiguramo da on „na nogama“ preživi udar krize. Te noge u ovom trenutku su „staklene“ i sad je bio pravi trenutak da država to prepozna i pomogne mu da prebrodi taj period. Mjere koje je donijela Vlada i sredstva koja su osigurana za tri mjeseca zasigurno su ogromna pomoć koja ne samo da sustav održava na nogama, već i šalje signal da je država zajedno s turističkim sustavom u ovom problemu. Država pokazuje da zna o čemu se radi, želi solidarno podijeliti teret krize i sad intenzivno radimo i na onom drugom dijelu, a to je da turističkom sustavu pronađemo i plasiramo što kvalitetnija likvidna sredstva. Cilj nam je, naravno, da osiguramo uvijete da turistički sektor može i dalje preživljavati, jer prvim ozbiljnijim rezultatima, a s njima i prihodima, prema svemu sudeći možemo se nadati tek za godinu dana, odnosno za Uskrs 2021. godine. Država će svakako maksimalno pomoći da turistički sektor spreman dočeka taj, nazovimo ga, novi početak.

- Postoji li plan i za pesimistični scenarij razvoja situacije?

- Mi smo u Ministarstvu turizma napravili niz analiza. Analizirali smo i situacije u kojima bi turistički sektor ostvarivao od 60 do 90 posto minusa. Ona najoptimističnija verzija s 60 posto minusa već je stavljena sa strane, a procijene su da će on iznositi oko 75 posto. Do konca ovog mjeseca imat ćemo videolinkom konferenciju svih ministara turizma zemalja Europe kojom ću, kao ministar zemlje koja predsjeda Vijećem EU, predsjedati. Vjerujem da ćemo tad dobiti nešto jasniju sliku u kojem smjeru će, u narednom periodu, ići turizam u svim ostalim zemljama, pogotovo nama bitnim. Vjerujem i da će nam to dati nešto konkretniju prognozu što i mi možemo očekivati u narednom razdoblju. Izvjesno je da će svi željeti zaštititi svoje tržište i što veći dio potrošnje vlastitih turista zadržati kod sebe, jer znaju da se na dolaske neće moći pretjerano osloniti. Mi računamo na određene rezultate u mirnijim i izoliranijim segmentima turizma kao što su nautika, kampovi i kuće za odmor. Radi se o segmetima turizma koji ne traže veću socijalnu interakciju, a s obzirom da smo za mnoga tržišta auto destinacija pretpostavljam da bi upravo ti segmenti mogli biti oni u kojima bi prvo mogao krenuti povratak gostiju i oporavak.

- Možemo li predvidjeti što će se u razdoblju postkorone nametnuti kao ključni elementi u privlačenju gostiju i na vrijeme tim novim zahtjevima prilagoditi našu ponudu?

- Kad se već moralo dogoditi ovo što se dogodilo, jedna stvar nam ide u prilog, a to je da smo u fazi nove strategije razvoja turizma. Mi smo je nazvali „Strategija održivog turizma“ i ona će, pogotovo u svjetlu ovih događanja, ići upravo u smjeru promjene pristupa našem turizmu. Umjesto masovnosti, cilj bi nam trebao biti kroz tu strategiju snažnije povezati zdravlje, turizam, segment zdrave hrane i generalno filozofije pristupa prirodi. Trebali bismo se svi malo više potruditi da u turizmu zaživi projekt „zeleno i plavo“ i da konačno stvarno, a ne samo deklarativno, prepoznamo vrijednost povezivanja naše poljoprivrede, turizma i zdravlja. Sad je definitivno pravo vrijeme za to, jer podrazumijeva sve one vrijednosti koje će u razdoblju koje slijedi nakon pandemije našem turističkom proizvodu samo davati na vrijednosti.

- Koliko će našem budućem turističkom imidžu doprinijeti činjenica da su nacionalni i lokalni stožeri uglavnom izvrsno odradili svoj posao i da Hrvatska, za razliku od mnogih drugih zemalja koje su ujedno i značajna turistička odredišta, nije po toj temi punila naslovnice svjetskih novina?

- Hrvatskoj to daje mogućnost da sutra, kad za to bude vrijeme, može argumentirano poručiti - „Mi smo sigurna zemlja. Mi smo korona free!“. Moći ćemo našim gostima ponuditi sigurnost i argumentirati to činjenicom da smo pravovremenom reakcijom, odlučnošću i strukom uspjeli spriječiti da ova pandemija ima tragičnije posljedice.

- Nama susjedne zemlje nisu taj posao odradile ni približno kao mi.

- Za razliku od gotovo svih drugih zemalja, ta priča o našem obuzdavanju pandemije od početka je u rukama stručnih i kvalitetnih ljudi te o njoj govori struka, a ne politika. Premijer Plenković na čelu Vlade odgovorno je prihvatio izazov krize koja nas je zadesila i povukao pravovremene i odgovorne poteze kako bi se zaštitili naši građani, ali i gospodarstvo. Vjerujem da će se jednom, kad sve ovo prođe, zbog načina na koji smo se ulovili u koštac s ovom krizom, i na turističkom tržištu više vjerovati Hrvatskoj. Prije svega iz razloga što smo od početka znali što želimo i što treba učiniti.

- Zbog blizine Italije koja je postala glavno europsko žarište pandemije, Stožer u Istri morao je odreagirati oštrim mjerama i prije nego što je to učinjeno u ostatku zemlje. Mnogima u turističkom sektoru možda ta reakcija na prvu i nije dobro sjela, no sad se vidi da je na taj način, osim života i zdravlja, vjerojatno sačuvan i imidž Istre kao sigurne destinacije?

- Od prvog trenutka tvrdim i kažem da je reakcija Stožera u Istri primjer kako je trebalo raditi. Sviđalo se to nekome ili ne, opasnost koja je prijetila iz Italije bila je prevelika i da se nije na taj način postupilo vjerojatno bi danas razgovarali o potpuno drugoj situaciji. Tako da ono što je poduzeto u Istri možda na prvi pogled i izgleda malo brutalno, ali osobno smatram da je napravljen izuzetan posao, da je poduzetim mjerama napravljeno jako puno, prvenstveno za ljude koji žive u Istri, ali i na slanju poruke svim potencijalnim budućim gostima. Ta poruka je da se u Istri radi dobar posao, da su odlučni i da su spremni na pravi način i s kvalitetnim ljudima odgovoriti i na jednu ovakvu ugrozu. Vizija tih ljudi bila je vrlo jasna, oni su znali što žele i kojim putem treba ići i čestitam im na tome.

- Vjerujete li da se zbog te pravovremene reakcije, discipline građana i zaštite prostora Istra može nadati ranijem povratku prvih turista nego neki drugi krajevi u kojima je neka od tih mjera izostala?

- Ne mogu to prognozirati, ali sam siguran da će svatko tko razmišlja o dolasku u Hrvatsku i gleda što se događa u njoj, vidjeti sve ono što je učinjeno u Istri kako bi se efikasno zaštitila i obranila od opasnosti pandemije koronavirusa. Hrvatska je i u prošlosti po mnogim anketama bila jedna od najsigurnijih turističkih destinacija, a u budućnosti pod tu definiciju svakako će potpadati i način kako se pojedina sredina snašla u ovim teškim vremenima. Sigurnost će generalno u budućnosti biti sve važniji faktor prilikom odlučivanja gostiju o mjestu odmora i odabira destinacija. Po tom pitanju Istra je definitivno sjajno položila veliki ispit koji je stavljen pred nju.

- Zadnjih nekoliko godina dešavao se pravi boom u porastu privatnog smještaja, a značajan dio toga u Istri odnosi se na kuće za odmor od kojih mnoge nude privatnost i siguran odmor bez potrebe za pretjeranim socijalnim kontaktima. Mogu li one u novonastalim uvjetima i promjeni cjelokupne filozofije postati svojevrsni domaći turistički „karig“?

- Ja bih volio biti u izjavama optimističniji nego što jesam, ali moram biti realan i reći da bilo kakve ozbiljnije rezultate u bilo kojem segmentu turizma ove godine jednostavno ne treba očekivati. Kao što sam napomenuo, taj nekakav prvi skromni oporavak mogao bi se početi događati s nautičkim gostima koji imaju brodove u hrvatskim marinama, zatim u kampovima u kojima će se osigurati odgovarajuća udaljenost među gostima, te u kućama za odmor koje su udaljenije od nekakvih središta i koje nude gostima privatnost i sigurnost. To vidim i vjerujem da nešto od toga ove godine možemo ostvariti u kolovozu. U budućnosti kuće za odmor bi svakako mogle biti jedan od važnijih turističkih aduta Istre.

- Što je s hotelima? U kakvom bi režimu oni mogli početi raditi nakon prvog popuštanja mjera i najave normalizacije?

- U hotele ćemo za početak vjerojatno morati ići pristupom da u funkciju stavimo, recimo, trećinu kapaciteta, odnosno da svaka treća soba može primati goste. Nakon toga te sobe koje su se koristile, sedam narednih dana bile bi prazne te bi se temeljito očistile i dezinficirale. Takav pristup zadržao bi se sve do potpunog prestanka opasnosti. Morat će se pronaći sistem da hoteli mogu primati goste, a nekakav sličan model morat će se pronaći i za restorane. Razmišljamo i razrađujemo određene modele. No, naravno, oni moraju dobiti spomenuto zeleno svjetlo epidemiologa. Dok se to ne dogodi, bilo kakav početak bavljenja djelatnostima ne dolazi u obzir.

- Što je sa specifičnim vidovima turizma kao što su event turizam, gastro turizam ili zdravstveni turizam koji su iz godine u godinu postajali sve značajniji adut, a sad su silom prilika i oni na dulje vrijeme zaustavljeni?

- Mi smo strašno puno izgubili u kongresnom ili MICE turizmu u kojem smo išli u dobrom smjeru i ostvarivali sve bolje rezultate. Planovi za pred i post sezonu i ove godine su bili veliki, no to je sve palo u vodu. Zdravstveni turizam isto tako, od dentalnog na ovom području, do onog na kontinentu s toplicama, sve je privremeno zaustavljeno. Inače, stvorila se pozitivna priča oko hrvatskog zdravstvenog turizma koji ima stoljetnu tradiciju. Na tim smo programima intenzivno radili. Pripremali smo novi zakon o golfu, a na Vladi je bio prošlog tjedna i Zakon o turističkom zemljištu koji je jedna od najvažnijih sastavnica svih bitnih turističkih zakona koje smo donijeli u ovom mandatu i koji su skinuli prepreke investicijama. Očekivali smo između 3 i 5 milijardi eura investicija na turističkom zemljištu koje bi krenule da se nije dogodila ova kriza. Naš je sada cilj postaviti kvalitetne temelje, pa će se te investicije svakako dogoditi. Od planova ne odustajemo, samo će neki možda zbog svega ovoga privremeno morati biti stavljeni na čekanje.

Povezane vijesti

• PULSKI EKONOMIST MARINKO ŠKARE: "Ovo je daleko veća kriza od one 2008. godine. Na razni velike depresije 1929."
• KRENULO JE TEKSTOM U BILDU, A SAD SE ZAHUKTALO: Nijemci se raspituju o mogućnostima dolaska na Jadran!
• BILI SMO NA GRANICI KAŠTEL-PLOVANIJA: Slovenci jedva dočekali ući u Hrvatsku nakon dva ili tri mjeseca