Prof. dr. sc. Marinko Škare s pulskog Fakulteta ekonomije i turizma smatra da je predstojeća turistička sezona ključna točka nakon koje će se moći preciznije prognozirati moguće razmjere posljedica udara situacije s koronavirusom na domaće gospodarstvo.

"Kad govorimo o mogućem utjecaju koronavirusa na domaću ekonomiju, smatram da će on prije svega ovisiti o tome hoće li biti turističke sezone ili ne. Konkretne brojke govore da je Hrvatskoj u 2020. godini, kako u turizmu, tako i u popratnim djelatnostima, prema planu trebalo biti zaposleno 317.200 djelatnika. To znači da možemo računati na to da bi eventualnim izostankom sezone u Hrvatskoj moglo direktno biti ugroženo više od 300 tisuća radnih mjesta. Što se BDP-a tiče, plan je bio da se ukupno od turističke djelatnosti, dakle direktno i indirektno, u ovoj godini prihoduje 16,1 milijarda dolara, te opet, ovisno o sezoni, možemo izgubiti značajan postotak, ali i čitav taj planirani iznos prihoda. To je jako puno. Što se zaposlenosti tiče, radi se o 23,9 posto ukupno zaposlenih u Hrvatskoj kojima su samo u turizmu direktno ugrožena radna mjesta, te o četvrtini direktno ugroženog domaćeg BDP-a. Dakle, puno toga kad su posljedice udara koronavirusa na ekonomiju ovisi o ishodu predstojeće turističke sezone i to nam zasad ostaje nepoznanica u svemu tome", ističe Škare.

Profesor naglašava da su moguće posljedice daleko veće od onih koje su ostale iza krize 2008. godine.

"Bojim se da bi mogle biti čak i na razini posljedica velike gospodarske krize iz 1929. godine, odnosno Velike depresije, tijekom koje smo imali slične brojke. Prema tome, nema sumnje da govorimo o jednoj potencijalno izuzetno velikoj gospodarskoj krizi", kaže ovaj ekonomski stručnjak.

Izostala reakcija Europske unije

Puno puta mogla su se u prošlosti čuti upozorenja da je domaće gospodarstvo previše ovisno o jednoj tako osjetljivoj grani kao što je turizam. Škare se slaže s tim te napominje da je zbog prevelikog udjela turizma u BDP-u izloženost Hrvatske dvostruko veća nego što je to slučaj u nekim drugim državama.

"Domaći turistički sektor još uvijek nije toliko jak koliko je jak u nekim drugim zemljama, poput primjerice u Austriji, gdje je čvrsto vezan uz gospodarske komore i neke druge institucije ili institucionalnu podršku. Kod nas je taj sektor više-manje prepušten privatnoj inicijativi i snalaženju poduzetnika koji u njemu rade, tako da niti nemamo onaj institucionalni suport kojeg druge zemlje imaju. Zbog toga smo, na neki način, dvostruko izloženi toj opasnosti", kaže Škare.

Što se reakcije na lokalnoj i državnoj razini tiče, Škare smatra da na ekonomsku krizu snažnog intenziteta kao što je ova ni jedna od tih razina ne može adekvatno odgovoriti, već drži da bi zajednički odgovor na moguće posljedice trebao biti ponuđen i usuglašen na razini EU.

"Meni kao ekonomistu je nepojmljivo da se u EU jedan globalni problem rješava pojedinačno, odnosno da je svaka zemlja prepuštena svojim modelima i metodama. EU odbija model izdavanja euro obveznica kojima bi ona preuzela teret rješavanja problema, a to je po meni jedini način da se državama članicama da alat kojim će moći koliko-toliko efikasno odgovoriti na izazove. Uz ograničeni ekonomski arsenal koji Hrvatskoj bez toga stoji na raspolaganju, mi se praktički možemo samo nadati da će sve ovo što prije proći, jer opcija gotovo da i nemamo. Paket mjera koji je usvojila Vlada za problem ovih razmjera je jednostavno nedovoljan. Da budem slikovit, to je kao u filmovima znanstvene fantastike kad ogromni asteroid juri prema zemlji, a sa nje se pokušavaju obraniti lansiranjem jedne nuklearne rakete čiji udar on neće ni osjetiti. Ovo je sličan primjer jer razmjer potencijalnih gubitaka je daleko veći od onoga što država može u ovom trenutku napraviti da bi ih sanirala", kaže Škare, dodajući da zbog toga EU mora preuzeti kormilo upravljanja ovom krizom, kao što na razini Hrvatske političari trebaju povlačenje poteza prepustiti ekonomskim stručnjacima.

Privatni i javni sektor

"Kao što su u Stožeru civilne zaštite liječnici i epidemiolozi preuzeli glavnu riječ, tako bi i odlučivanje o nužnim ekonomskim mjerama trebalo biti prepušteno u ruke ekonomistima. To je nažalost nemoguće jer kao što vidimo, danima se lome koplja oko nekakvog Savjeta koji realno ni kad zaživi neće imati nikakvu ozbiljniju snagu ni utjecaj. A jasno je i da je to tako zbog toga što država, koliko god logično bilo da se tim pitanjima bave ekonomski stručnjaci, ipak želi tu financijsku polugu zadržati u rukama političara. Međutim, ekonomija ne funkcionira na taj način. Ekonomski problemi moraju se rješavati na isti način kao i epidemiološki - stručno. Nema druge", kaže naš sugovornik.

U suprotnom, dodaje, pored direktnih negativnih ekonomskih efekata izazivamo niz drugih malih tsunamija, poput trvenja koje je trenutno aktualno na relaciji između javnog i privatnog sektora.

"Toga ne bi smjelo biti i naravno da javni i privatni sektor moraju podijeliti teret krize. Ali budući da struka ne vodi taj posao i ne pronalazi ekonomska rješenja, onda nastaje prijepor. Pa se nude nekakva polovična rješenja. Međutim, nije rješenje sve staviti na minimalac ili svima linearno smanjiti plaću za 30 posto. Treba i u tom nužnom rezanju naći neke brojke koje su optimalne i koje daju odgovor na pitanje, ali te brojke nažalost ne traži struka", ističe Škare, i zaključuje:

"Za kraj, rekao bih da kao što s medicinske strane postoje opcije i nije kraj svijeta, na isti način treba sagledavati i ekonomsku situaciju. Teško je i bit će vjerojatno još teže, ali ne treba dati prostora pesimizmu. Daleko od toga. Uvijek postoji sutra, ekonomski dan poslije koji može biti i bolji od onoga što smo imali do sada", zaključio je Marinko Škare.

Povezane vijesti

• Ministar turizma Gari Cappelli za Glas Istre ekskluzivno objašnjava KOJI SEGMENTI HRVATSKOG I ISTARSKOG TURIZMA BI MOGLI PRVI PRORADITI
• KRENULO JE TEKSTOM U BILDU, A SAD SE ZAHUKTALO: Nijemci se raspituju o mogućnostima dolaska na Jadran!
• BILI SMO NA GRANICI KAŠTEL-PLOVANIJA: Slovenci jedva dočekali ući u Hrvatsku nakon dva ili tri mjeseca