Do 2035. bez odlagališta: Šibenik pokazuje put u kružno gospodarstvo

Želeći na Dan planeta Zemlje upozoriti da je zaista pet do podne da se opametimo i zaštitimo naš planet od smeća i otpada, direktor tvrtke Bikarac d.o.o. Robert Podrug, gradonačelnik Šibenika Željko Burić i zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša Mirko Budiša održali su konferenciju za novinare upravo na Bikarcu, točno u simbolično vrijeme. Jedna od glavnih tema bila je važnost energana za kružno gospodarenje otpadom, koje se ističu kao jedino održivo rješenje kako bi se do 2035. godine ispunila zakonska obveza – da više ne odlažemo otpad na uređene površine u okolišu.

Konferenciju za novinare održali su u skladištu za odlaganje goriva za energetsku potrošnju koja bi se spaljivao u energani, a sada ga se transportira na paljenje u cementaru u Našicama i to se skupo plaća. Cilj je bio i pokazati javnosti da ta sirovina za energetsku upotrebu nije nikakvo smeće koje bi i iz drugih županija i kamiona stizalo u Šibenik nego već obrađeni otpad odnosno gorivo iz otpada. Da bi to dokazao gradonačelnik Burić, prije početka obraćanja novinarima, zario ruke u uskladišteno gorivo iz otpada.

Konferenciju su, kažu, sazvali kako bi obavijestili javnost o tome koliko se funkcioniranjem CGO Bikarac i mehaničko - biološka obrada otpada, koja jedina u Hrvatskoj uspješno provodi, već značajno štiti okoliš, ali i da odgovorno rade na tome da se iskoristi otpad koji se ne može reciklirati, da se za njegovo spaljivanje ne daje novac nekom drugom nego da se u energani, ako do toga dođe, iskoristi za dobivanje prodajom energije koja se može i zaraditi.

"Nismo ni slutili da ćemo u tom nastojanju na koje nas obvezuje zakon dospjeti u vrtlog predizborne e kampanje u kojoj se, naša zalaganja i trud, koriste za dnevno - politička prepucavanja. To ide toliko daleko da se u tome koriste lažne informacije kojima se opasno zastrašuje naše sugrađane, bez osnova i činjenica, a manipulira se u svakom pogledu pa tako i fotografijama koje protivnici gradnje energana objavljuju. Tako, umjesto modernih postrojenja kakva postoje u cijeloj Europi stavljaju tvornice iz 19. stoljeća. Osim svoje redovite djelatnosti, obrade otpada, radimo tri nadogradnje u ovome centru koji se ne mogu reciklirati ni spaljivati, potom je izgradnja reciklažnog dvorišta za građevinski otpad i obradu građevinskog otpada i treće je izrada projektno-tehničke dokumentacije za eventualnu buduću energanu u kojoj bismo upotrijebili ovo što je iza nas, a to je gorivo iz otpada, koje nastaje kao produkt mehaničke obrade. Za zbrinjavanje ovog otpada sada plaćamo 192 eura po toni. Na godišnjoj razini proizvodimo oko 4.500 tona do 5.000 tona goriva iz otpada plus oko 15.000 tona goriva druge kategorije, tako zvanog SRF-a koje je još uvijek zakonski dozvoljeno odlagati. Znači , ukupno 20.000 tona godišnje potencijalnog materijala koji bi se mogao energetski koristiti, uz niz pogodnosti. Prvi je benefit da to ne plaćamo nekome da nam to preuzme i da od njega zaradimo , godišnje barem 3.000.000 do 4.000.000 eura, a sada godišnje plaćamo, odnosno građani plaćaju oko 800.000 eura godišnje da se uništi.", objasnio je Podrug.

Gradonačelnik Burić išao je još i dalje naglašavajući da je obveza Grada Šibenika kao i svih ostalih jedinica lokalne samouprave da smanji volumen komunalnog otpada, a on se kod nas, zbog turista povećava.

"Nema šibenskog, nema splitskog, nema zadarskog smeća koje će se, kako tvrde protivnici energana dovoziti u Šibenik nego bi to bio ovaj obrađeni otpad za spaljivanje. Danas u Šibeniku, na Bikarac zaista stiže smeće iz svih dijelova županije pa to nikome ne smeta. Šibenik je najdalje u Hrvatskoj otišao u postupku zbrinjavanja otpada. Bez energane, odvozit ćemo ga zbrinjavati negdje drugdje i to masno plaćati. A tko će plaćati? Nitko drugi nego naši građani kojima bi se u tom slučaju računi za zbrinjavanje umnogostručili i njima i našim tvrtkama pa da vidim tko će to potpisati. To bi godišnje bilo oko 4 milijuna eura", odlučan je bio gradonačelnik Burić.

Budiša je istaknuo kako je na nacionalnoj razini politika da se, s linearnog modela postupanja s otpadom, da se on proizvodi i baca na odlagalište prijeđe na takozvani kružni model u kojem otpad postaje sirovina, odnosno resurs.

"Upravo zbog toga i Ministarstvo zaštite okoliša zajedno s Fondom zaštite okoliša, nastavlja daljnja, snažna ulaganja u infrastrukturu za gospodarenje otpadom. Posjetimo samo da u Hrvatskoj godišnje nastane preko 1,8 milijuna tona komunalnog otpada. Od toga se 52 posto još uvijek odlaže na odlagališta, 48 posto se odvojeno prikupi, a oko 36 posto se reciklira. U kontekstu Šibensko-kninske županije, dakle 2023. godine, odvojeno je svega 18 posto otpada da bi 2024. godine završilo 23,5 posto, što je jedan značajan pomak u odnosu na godinu dana. Otpad trebamo promatrati kao resurs, kao sirovinu, ne kao smeće i zbog toga smo podržali nastojanja i Bikarca, i grada Šibenika, da se sufinancira jedna projektno- tehnička dokumentacija, koja će pokazati opravdanost izgradnje jedne energane kojom bi zapravo doprinijeli da i ovo brdo koje vidimo iza nas, da se iskoristi u proizvodnju električne energije – kazao je Budiša.