NEIZVJESNOST
Jerko Sladoljev, stručnjak za kamping, osnivač udruge Top camping iz Poreča: KAMPOVI RADI VEĆE OPERATIVNE DOBITI MOGU DUŽE ODOLIJEVATI KRIZI
Jerko Sladoljev (Danilo MEMEDOVIĆ)
Kampovi će svojom financijskom snagom i rezervama uspjeti zadržati dio profesionalaca koji su srce poslovanja. Ali i to vrijedi samo za jednu sezonu. Štoviše, samo oni s najvećom kvalitetom imaju takve financijske bilance i rezerve da im preživljavanje, i to samo privremeno, nije upitno
Jerko Sladoljev, prokurist u Top Campingu, član Organizacijskog odbora Svjetskog kamping kongresa FICC-e u Bruxellesu i savjetnik za kamping poslovanje u nekoliko domaćih projekata, jedan je o pionira razvoja poslijeratnog turizma u Istri, posebno angažiran u marketingu i kampingu. Zanimala nas je (pr)ocjena današnje krize iz kuta ovog iskusnog stručnjaka.
Snaga kampova
- Nažalost, prekinut je vrlo kvalitetan trend rasta noćenja u Hrvatskoj, stvaran povećanjem kvalitete u nekoliko zadnjih godina. No, problem nije samo naš, stvoren je vremenski pritisak na one koji moraju donijeti odluke a time i neizvjesnost preživljavanja u turizmu. Za predviđanja i prepoznavanja prvih signala posljedica, kako za tijek sezone tako i za procjenu štete, sada je nemoguće dati bilo kakav pouzdan pokazatelj jer se situacija na emitivnim tržištima skoro dnevno mijenja. Stoga bi bilo puno produktivnije već sada razmišljati kako osmisliti brz oporavak i s tim mjerama već sada početi za 2021. godinu.
Kolege u regiji Veneto predviđaju zatvaranje dijela hotelske ponude, dok kod kampova, s obzirom na njihovu veću operativnu dobit, pogotovo tamo gdje je kvaliteta bila neupitna, mogućnosti preživljavanja i u ovim najkritičnijim trenucima su izgledne i moguće. To ne znači da će kampovi raditi, ali će svojom financijskom snagom i rezervama uspjeti zadržati dio profesionalaca koji su srce poslovanja. Ali i to vrijedi samo za jednu sezonu. Štoviše, samo oni s najvećom kvalitetom imaju takve financijske bilance i rezerve da im preživljavanje, i to samo privremeno, nije upitno.
- Kako se reagiralo na krizu u doba Domovinskog rata?
- Pretpostavljam da krizni štabovi i sada već rade u našim turističkim tvrtkama i destinacijama. Posebno se to odnosi na analiziranje alternativa s odgovorima na težinu pojedinih informacija jer skoro svaki dan donosi teže ili nove i neočekivane faze razvoja krize. U godinama Domovinskog rata kada je Istra bila manje pogođena ratnim operacijama imali smo svakodnevno praćenje bukinga i skoro dnevno donosili nove odluke pa je planiranje na duži rok bilo skoro besmisleno. Neizvjesnost i situacija nas je tjerala da planove radimo na dnevnim osnovama. Tadašnjim mjerama, i bez obzira na manju popunjenost i mnogo niže cijene, uspjeli smo koliko-toliko zaustaviti apsolutnu nezaposlenost, zadržati pozitivnu reputaciju destinacije i, što je najvažnije, ostali smo na međunarodnoj turističkoj pozornici aktivni unatoč ratu i svakodnevnim bombardiranjima Dalmacije. Gosti su u ono vrijeme putovali u državu koja je bila doslovno u ratnom stanju.
Krizna situacija je tada tražila maksimalnu kreativnost i natprosječnu intuiciju o mogućim ishodima, a prije svega maksimalnu kombinaciju stimulativnih mjera kroz tzv. yield i revenue menadžment tehnike upravljanja prodajom, kako bismo cjenovnu politiku prilagodili potražnji, terminima raznih grupa turista i okolnostima ne za pojedini mjesec u godini, već za tjedne pa i pojedine dane a pogotovo vikende. Dobro je da smo tada imali kvalitetan budžet za promotivne akcije i vrlo otvorene ruke za kreativan marketing, no tražili su se od nas i dnevni raporti o učinjenom i rezultatima. A rezultati su bili relativno dobri, pogotovo na domaćem tržištu.
- Mogu li sada pomoći ta iskustva?
- Sada bi aspekt ovog fenomena krize trebalo sagledati mnogo šire, kroz ekonomske mjere Vlade, pogotovo ciljano na razna davanja u turizmu koje će vlasnike bez realizacije poslovnih planova životno opteretiti i dovesti pred sam zid egzistencije. To bi se trebalo napraviti privremeno i jednokratno, sukladno situacijama, kako bi se stvorio bypass za preživljavanje. Posebno je važno zadržati stanovitu poslovnu aktivnost, bez obzira na smanjenu operativnu dobit, zbog radne snage koja je već sada u deficitu i ključ uspjeha i nenadoknadiv resurs za ovaj segment gospodarstva.
- Možemo li se osloniti na lojalnost gostiju? Da će nam se brzo vratiti nakon ovog reza?
- Kao dugogodišnji djelatnik u kamping segmentu naveo bih jedan fenomen koji je svojevrstan paradoks u svim ovim trendovima kad je u pitanju lojalnost klijentele. A to je paradoks naturizma. U vrijeme Domovinskog rata jedina smještajna vrsta koja je imala daleko veće postotke u popunjenosti pa čak i do 30 posto više, bila je FKK ponuda. Za vrijeme granatiranja dalmatinske obale mi smo u Istri imali čak 20 posto više Austrijanaca od tzv. normalnih sezona u naturističkim kampovima. Naturisti pokazuju najviši stupanj lojalnosti i prvi će se vratiti i u najvećem broju u naše destinacije. To govori iskustvo. Vjerujem da će se isti trend kad je u pitanju lojalnost pokazati i sada kada imamo na (ne)djelu koronavirus. Jer, ako se situacija s epidemijom u bliskoj budućnosti, recimo do lipnja, smanji i stvore uvjeti za slobodno kretanje i putovanja, najveću lojalnost će pokazati upravo ova tržišna niša.
- Zašto su naturisti poseban svijet u turističkoj potražnji?
- Dugogodišnji boravak ili vraćanje desetak godina u isti naturistički kamp ključ je, prije svega, emotivne povezanosti naturista za pojedine kampove u regiji, što je, recimo u Istri, mnogo izraženije nego kod tzv. tekstilnih smještajnih oblika. Tajna je, prije svega, u definiciji naturizma koji se u svojem temelju povezuje sa zdravim životom u harmoniji s prirodom pa onda i s krajem u kojem se boravi. Naturisti se mnogo više povezuju i poistovjećuju emotivno s nekim područjem. Dakle, pitanje je prije svega odnosa gostiju koji naturistički kamp doživljavaju kao svoju drugu ljetnu domovinu.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
