Hrvatska se posljednjih godina sve jasnije usmjerava prema održivom turizmu, a Istra kao najrazvijenija turistička regija, postavlja nove standarde u upravljanju destinacijama izvan špice sezone.

U intervjuu za naš list Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice, objašnjava kako se Poluotok prilagođava modelima održivosti, u kojoj su fazi planovi za upravljanje destinacijama te što očekuje turistički sektor u nadolazećoj sezoni. Osim pregleda ostvarenih rezultata, Staničić se osvrće na ključne izazove, među kojima su konkurencija, inflacija i novi trendovi u ponašanju turista te otkriva strategiju Hrvatske turističke zajednice za zadržavanje i privlačenje kvalitetnih gostiju.

Kako ocjenjujete trenutnu posezonu u Istri? Jedan od ciljeva održivog turizma je proširenje turističkog prometa izvan špice sezone, posebice na pred i posezonu. Koliko je Istra do sada uspjela ostvariti taj cilj?

- Istra je naša najrazvijenija turistička regija koja u ukupno ostvarenom turističkom prometu zemlje ostvaruje udio od gotovo 30 posto. To je ujedno i najveći udio od svih regija obzirom da primjerice Splitsko-dalmatinska županija u ukupnim noćenjima participira s oko 19 posto, a Kvarner s oko 17 posto. Istra se može pohvaliti i najraznovrsnijom strukturom smještajnih kapaciteta s posebnim naglaskom na objekte visoke kategorije.

Rasteretiti špicu turističke godine

Kada svemu pridodamo raznovrsnost i kvalitetu ponude, od vrhunske eno-gastronomije pa sve do brojnih događanja, jasno je kako je riječ o regiji koja je u mnogočemu pravi primjer kvalitetnog upravljanja turizmom pa je tako i kada govorimo o produljenju sezone. Najavili smo generalno vrlo dobru posezonu, a da smo bili u pravu najbolje potvrđuje rast prometa u listopadu od 6-7 posto na nacionalnoj razini, dok je stopa rasta u Istri oko 3-4 posto. Dugoročno gledano, tijekom pred i posezone želimo ostvarivati još veće stope rasta, odnosno napraviti disperziju i rasteretiti samu špicu turističke godine.

Istra se često ističe kao model održivog turizma. Koje konkretne inicijative ili prakse ovu regiju čine primjerom, odnosno kako se manifestira održivi turizam u Istri?

- Kada sagledamo posljednjih nekoliko desetljeća, možemo reći kako je održivost u turizmu Istre utisnuta još od prvih razvojnih projekata koji su postavili temelje i značajno doprinijeli današnjem statusu ove regije. Primjerice, prisjetimo se unutrašnjosti Istre nekad i danas, razlika je ogromna i očita, ponajviše u segmentu infrastrukture i velikom broju aktivnih gospodarskih djelatnosti. Sve navedeno je, uz ulaganja u kvalitetne smještajne kapacitete i sadržaje, između ostalog, omogućilo i određeni odmak od masovnog turizma koncentriranog na obalnom dijelu. Tu su i aktivnosti samih turističkih subjekata, poput primjerice Valamara koji je prepoznat kao svojevrsni predvodnik održivog poslovanja u turizmu. Sve navedeno je dovelo do toga da je Istra danas izrasla u regiju koja je svojim posjetiteljima zanimljiva tijekom cijele godine, a ne samo u visokoj sezoni, kao što je to bilo u prošlosti. Da je tome tako najbolje potvrđuje podatak od oko 3 milijuna noćenja koji se u današnje vrijeme realiziraju u unutrašnjosti Istre, što je značajno više od 10 tisuća noćenja realiziranih na istom području prije 30-ak godina.

Kako planirate mjeriti uspjeh održivih turističkih politika? Hoće li se Hrvatska odmaknuti od tradicionalnih statistika kao što su broj noćenja, i koje konkretne pokazatelje održivosti planirate pratiti?

- Definitivno je došlo vrijeme za odmak od pukog brojanja turista jer rast turističkog prometa sam po sebi ne smije biti cilj, posebice ne u špici sezone jer tada na dnevnoj bazi imamo više od milijun gostiju u našim destinacijama. U tom smjeru idu i nove zakonske promjene koje svakoj općini, gradu, odnosno županiji osiguravaju okvire djelovanja putem kojih će, u turističkom smislu, moći profilirati svoje destinacije. Pritom je važno naglasiti da su svi podaci i cijela metodologija izrade analize prihvatnih kapaciteta, kao i planova upravljanja destinacijom, vrlo jasno i jednostavno propisani te je korištenjem javno dostupnih podataka moguće kvalitetno pripremiti sve potrebne analize i dokumente te na taj način vrlo konkretno mjeriti pokazatelje održivosti. Svima nam je u interesu da smjer kojim idemo bude dugoročan i održiv za hrvatski turizam.

U kojoj su fazi planovi upravljanja destinacijama, koji se moraju donijeti do kraja godine, odnosno do kraja iduće za one destinacije koje uključuju izračun privatnih kapaciteta. Što konkretno očekujete od tih planova? Hoće li se njima zaustaviti apartmanizacija u turistički popularnim područjima?

- Možemo reći da je reforma upravljanja turizmom u punom jeku, ranije su usvojeni spomenuti strateški i zakonski okviri, kao i prateći pravilnici, a sada je u tijeku realizacija, odnosno provedba planiranih aktivnosti. Dinamika u realizaciji aktivnosti ponešto se razlikuje od destinacije do destinacije, što je i logično, no najvažnije je da cjelokupni sektor shvaća kako alternative nema i da se hrvatski turizam nalazi na prekretnici. Osobno vjerujem da će sustav turističkih zajednica biti na visini zadatka, odnosno uvjeren sam da će kolege iz sustava, kao i svaki put do sada, dati svoj obol i doprinos, kako u provedbi zakona kroz izradu potrebnih planova upravljanja destinacijom, tako i u stvaranju okvira koji znače bolje sutra za hrvatski turizam. Cilj je da svaka destinacija ima priliku upravljati turizmom na svom području u pravom smislu riječi, odnosno po modelu destinacijskog menadžmenta.

(Snimio Marko Lukunić/Pixsell)

Ovog je ljeta zabilježen pad njemačkih turista u Istri, djelomično zbog nogometnog prvenstva i gospodarske krize. Kakva je situacija na nacionalnoj razini i koje konkretne mjere planirate poduzeti kako biste ponovno privukli njemačke turiste?

- U dosadašnjem dijelu godine na razini zemlje bilježimo oko 5 posto manje noćenja njemačkih turista, a sličnu razinu rezultata bilježi i Istra. Međutim, bitno je naglasiti kako Njemačka za hrvatski turizam predstavlja najvažnije tržište koje u ukupno realiziranim noćenjima ostvaruje udio od oko 22 posto, a ujedno je riječ o tržištu s kojeg smo u ovoj godini ostvarili rezultat koji je bolji u odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu. Rekordnu godinu s njemačkog tržišta imali smo 2022. što je izvanredan uspjeh obzirom da smo takve rezultate ostvarili u vrlo izazovnim okolnostima pandemije. Iako možemo zaključiti da je Hrvatska konsolidirala svoj rezultat na tržištu Njemačke koji podrazumijeva realizaciju više od 3 milijuna dolazaka, ovogodišnji blagi pad nam je signal za još veći angažman na njemačkom tržištu što ćemo kroz brojne promotivne aktivnosti i učiniti. U budućnosti ćemo još više težiti daljnjem jačanju naše tržišne pozicije kroz održiv razvoj turizma, rast prometa u predsezoni i posezoni te kroz povećanje dolazaka u destinacije koje nisu u središtu turizma, posebice u destinacije na kontinentu.

Znamo da se gotovo 90 posto ukupnog turističkog prometa naše zemlje ostvaruje s inozemnih tržišta. Kakva je pozicija Hrvatske u globalnim okvirima, odnosno na inozemnim tržištima?

- Oko 12 posto ukupnog turističkog prometa ostvarujemo na domaćem tržištu, dok se ostatak realizira na globalnom tržištu. Pritom su nam dominantna europska tržišta s kojih ostvarujemo daleko najviše dolazaka i noćenja pa nas u tom smislu posebno vesele rezultati posljednjeg istraživanja Europske putničke komisije o namjerama putovanja turista s 10 glavnih europskih emitivnih tržišta. Prema dostupnim podacima preko 73 posto anketiranih Europljana planira putovati u sljedećih šest mjeseci, što je 6 posto više u odnosu na prošlu godinu.

Održivi turizam nema alternative

Među najpopularnijim destinacijama Hrvatska se nalazi na sedmoj poziciji, dok je u pogledu namjere putovanja naša zemlja najbolje pozicionirana na tržištima Austrije, Francuske i Poljske. Ono što treba posebno istaknuti je prvo mjesto Hrvatske kada je u pitanju popis destinacija prema namjeri posjeta novih turista, odnosno onih koji imaju namjeru prvi put posjetiti našu zemlju. Naravno, važna su nam i daleka tržišta od kojih najbolju poziciju imamo na tržištu SAD-a s kojeg ostvarujemo najveći turistički promet, a primjećujemo i povratak gostiju s ostalih dalekih tržišta kao što su Kina, Koreja, Japan i drugih.

Uviđate li neke promjene u načinu ponašanja ili neke nove potrebe današnjih ljubitelja putovanja?

- Turizam se, generalno gledano, prilagođava brzim promjenama koje su prije svega uzrokovane geopolitičkim situacijama, ali i tehnološkim napretkom. Navedeno znači da određene potrebe mijenjaju i sami gosti koji sve više traže autentična iskustva, odnosno žele što više i bolje upoznati kulturu destinacije u kojoj borave, a nikako ne smijemo pritom zanemariti i njihovu želju za održivim putovanjima. Standardni turistički paket aranžmani te "ručnik na plaži" odavno nisu dovoljni te je sve veći naglasak na kvaliteti, bogatstvu kulturne ponude, lokalnim tradicijama i prirodnim ljepotama. Na određene nove trendove ukazuju i preliminarni rezultati Reiseanalyse za 2025. godinu, koju provodi njemački institut FUR, a prema kojoj će najvažniji čimbenik za odluku o odabiru destinacija među Nijemcima, našim najbrojnijim gostima, biti vrijednost za novac, ljepota krajolika, ugodno i povoljno vrijeme, kvaliteta smještaja i cijena.

Nedavno ste izjavili i da će turistička sezona 2025. biti posebno izazovna. Koji su razlozi za takvu prognozu i kako se Hrvatska turistička zajednica priprema za to?

- Do kraja godine namjeravamo zadržati dosadašnje pozitivne trendove, odnosno dosadašnji rezultat želimo dodatno učvrstiti u preostalim mjesecima. To se odnosi na turistički promet, ali i na prihode koji će, prema projekciji Hrvatske narodne banke, u ovoj godini premašiti 15 milijardi eura, što je za 4 posto više od lanjskih prihoda. Vezano za iduću godinu, znamo da će ona biti vrlo intenzivna i izazovna jer s jedne strane imamo vro jaku konkurenciju, dok s druge strane svjedočimo i dalje prisutnoj inflaciji na mnogim tržištima, kao i određenim geopolitičkim situacijama čiji daljnji ishodi mogu značajno utjecati na globalne turističke tijekove. Tema koja će zasigurno ostati aktualna i tijekom iduće godine biti će cjenovna politika zbog čega kontinuirano apeliramo i pokušavamo osvijestiti pružatelje usluga da cijena mora pratiti kvalitetu usluge. Nadalje, aktualan je i sveprisutan problem radne snage u turizmu i to one kvalitetne i educirane. Nadolazeća će godine obilježiti i dalje pitanje održivosti u turizmu, međutim ponavljam, to je naš najvažniji cilj čijem ostvarenju doprinos mora dati cjelokupna zajednica. Održivi turizam jednostavno nema alternative.

Povezane vijesti

• U Istru ušlo više od 200 tisuća stranih gostiju
• Zaleđe je postalo više od sunca i bazena
• Istarski trend pozitivnog gospodarskog razvoja