Na današnji dan u Glasu Istre, godina je 1987.
VREMEPLOV ZBOG LOVA NA PRSTACE OŠTEĆEN ČAK 191 KILOMETAR PULSKE OBALE. Turistički vlak Oldtimer vozio od Pule do Roča
Tadašnjom zakonskom regulativom lov na prstace nije bio potpuno zabranjen, već samo na određeno vrijeme, kako bi se omogućila reprodukcija. Do trajne zabrane u Hrvatskoj došlo je 1995. godine
Vremeplov
Uoči ljetne sezone, prstac postaje jako tražena i aktualna roba, posebice kod stranih gostiju, usprkos tome što je zabranjen. Situacija je bila jednaka i prije 30-ak godina, odnosno 1987. kad se u našim novinama pisalo o tim gotovo najtraženijim školjkama i njihovoj vrtoglavo visokoj cijeni - "skupe su kao da svaka školjka ima biser". Iako su inspektori i policajci pooštrili kontrolu, težak je zadatak bio doskočiti krivolovu.
- Kad je u pitanju gurmanluk, kao što je dobar prstac ili kakav drugi prvokategornik iz mora (orada, zubatac) - nema tog kamena koji čovjek neće razbiti niti zakona koji neće prekršiti tragajući za tim kraljevima ribljih plata, pisao je naš list prije 34 godine. Lov na najskupljeg školjkaša bio je najvidljiviji na području Istre, tzv. "najrazvijenije turističke regije Jugoslavije i najbliže oaze morskih specijaliteta za Talijane". Naime, od Savudrije do Rapca nema tog lukobrana i uvale koju nije načeo čekić lovaca na prstace.
Pisalo se i da "ekološki aktivisti krivolovce smatraju teškim prijestupnicima i prostacima". Tadašnjom zakonskom regulativom zabranjen je lov na prstace, školjkaša koji ima najteži sistem samoobrane od svih pripadnika morske flore i faune. No, većina zabrana nije bila trajnog karaktera već je predstavljala moratorij lova na prstace za određeno vrijeme, kako bi se omogućila reprodukcija tog školjkaša, a važno je naglasiti da je prstacu potrebno i do 15 godina da izraste do takozvane komercijalne veličine. Na prijedlog rovinjskog Centra za zaštitu mora, priobalne komune Istre donijele su odluku o utvrđivanju područja na kojima se mogu, ili ne mogu izlovljavati školjkaši, kao što su kamenica ili prstac. U slučaju Pule, zabrana se odnosila na izlovljavanje u pulskoj luci i u uzgajalištima. Na ostalom ribolovnom i otočnom području mogli su se vaditi uz uvjet da ne koriste sredstva koja uništavaju stijene i obalu.
Prijave protiv ugostitelja
Naime, zbog vađenja prstaca na području Pule oštetio se čak 191 kilometar obale. Inspektor ribarstva Srećko Cukon kazao je tada za naš list kako pomorske patrole više ne viđaju krivolovce na djelu, no to ne znači da ih nema. Zabilježeno je onda i nekoliko prijava protiv istarskih ugostitelja i vlasnika restorana. U jednom je restoranu u hladnjaku je pronađeno 9 kilograma prstaca, koji su navodno izvađeni kod Barbarige, a bilo je i još takvih slučajeva.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
