Uvijek aktualna djela jednog od najznačajnijih istarskih skladatelja

U slušateljima popunjenoj dvorani "Istra" pazinskog Spomen doma održan je koncert "Zlatić za vajk" posvećen 25. obljetnici smrti skladatelja Slavka Zlatića.

Skladatelj i dirigent Slavko Zlatić rođen je u Sovinjaku 1. lipnja 1910., a umro je u Puli 27. listopada 1993. Studij glazbe započeo je na konzervatoriju "Giuseppe Tartini" u Trstu, da bi na kraju kompoziciju diplomirao 1934. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Blagoja Berse, nakon čega se zaposlio u Sušaku, gdje je djelovao kao gradski kapelnik i ravnatelj glazbene škole te dirigent orkestra Glazbenoga društva i Pjevačkoga zbora "Jeka s Jadrana". Povratkom u Zagreb nastavlja s radom na ondašnjemu Hrvatskom državnom konzervatoriju i preuzima vodstvo Hrvatskog pjevačkog udruženja "Lisinski".

Prikupljanje istarske narodne glazbene baštine

Tijekom rata bio je dirigent zbora Centralne kazališne družine ZAVNOH-a, a 1946. prelazi u Zagreb kao dirigent Zbora radiotelevizije, glazbeni urednik Radio Zagreba, a djeluje i kao profesor dirigiranja na Muzičkoj akademiji. U Istru se vraća 1965. kao ravnatelj Glazbene škole Ivana Matetića Ronjgova, a kao predavač na Pedagoškoj akademiji i posvećuje se prikupljanju istarske narodne glazbene baštine.

Zlatić se kao skladatelj oslanjao na obilježja istarsko-primorske narodne glazbe i u tom je duhu skladao oko 120 skladbi, pretežito kraćih oblika pjesme za zbor, popijevke za solo glasove uz klavir te kraće komorne orkestralne skladbe. U njegovom se opusu posebno ističe "Balun" skladba napisana 1936. za obou, engleski rog, alt-saksofon i fagot. Upravo je ovom dojmljivom i zanimljivom skladbom započeo pazinski koncert posvećen Zlatiću, a prilagođenu za klavir ovu je kompoziciju izvela Jadranka Celić Bernaz. Iako "Balun" nije izveden u originalnoj partituri publika je mogla čuti kako se istarska glazbena tradicija može zaogrnuti modernim glazbenim ruhom. U nastavku je pijanistica Elda Krajcar Percan izvela "Popuhnul je" i "Plač kneza Frankopana" okosnicu Zlatićevih "Čakavskih stihova". Posebno su zanimljive bile izvedbe pjesama "Stara djevojka Marta" i "Oj sokole" koje je uz klavirsku pratnju Ghiare Jurić otpjevala Mila Soldatić, potom je Aleksandra Santin Golojka na klaviru odsvirala "Bodulski ples" op. 9. br.1 i "Poskočicu" op. 9. br 2 u kojima također dolazi do izražaja istarsko-primorski folklor u umjetničkoj obradi darovitog skladatelja Zlatića.

Prisjećanje na susrete s maestrom

U intermezzu se skladateljica i pijanistica Đeni Dekleva Radaković prisjetila svojih susreta s maestrom Slavkom Zlatićem. Prvi se dogodilo u Glazbenoj školi u Puli, a kao učenica zapamtila ga je kao strogog, ali pravednog profesora koji nije trpio pogreške, a točnost i pedantnost kojih se drži dijelom je naslijedila i od profesora Zlatića koji je i kasnije na susretima "Naš kanat je lip" znao ukoriti dirigente ako izvedbe njihovih zborova nisu bile točne. Zlatićevim nagovorom Deklava je prije nego je u Ljubljani diplomirala kompoziciju i klavir, u Njemačkoj diplomirala harmoniku, jer je on prije do mnogih uvidio potencijal klasične harmonike. Budući da su se harmonikom u to vrijeme rijetki bavili Zlatić je smatrao kao nam trebaju školovani harmonikaši koji će podučavati mlađe naraštaje, a darovita i vrijedna Dekleva bila njegov odabir. K tomu kada je odlučila upisati studij kompozicije također se konzultirala sa Zlatićem koji joj je za prijemni ispit dao važne instrukcije.

Za kraj ovog doista zanimljivog koncerta pazinski Mješoviti zbor "Roženice" pod vodstvom maestre Ines Kovačić Drndić otpjevao je "Cviće mi polje pokrilo" narodnu pjesmu koju je Zlatić zapisao u okolici Pazina, a potom ju je obradio za mješoviti zbor. Tako je na prikladan način zaključen koncert na kojem je publika imala prigode bolje upoznati djela Slavka Zlatića, koja se izvode u raznim prigodama. No, na ovom su koncertu izvođena samo njegova djela, stoga je bilo zanimljivo, na jednom koncertu, poslušati kako je Zlatić, zacijelo najznačajniji istarski skladatelj, zavičajnu glazbenu baštinu obradio kroz razne glazbene vrste i oblike. (M. RIMANIĆ)