Kroz brzu izmjenu kratkih scena šest je sjajnih glumaca u kazališnoj predstavi "Parovi" teatra Gavran, u režiji Roberta Raponje, preslikalo na umašku kazališnu pozornicu ljubavne odnose parova iz svakodnevnog života. Pri tom se brojna publika u dvorani nije grohotom smijala majstorskoj izvedbi glumaca, već im je na licu cijelo vrijeme treperio prigušeni osmijeh u iščekivanju obrata, od onih dramatičnih do ekstremno humornih, iza kojih je vrebao glasan smijeh.
Prikazi iz života parova na kazališnim daskama, svakog su gledatelja mogli podsjetiti na neke prikaze iz svog privatnog života, pa se identificiranjem s glumcima, publika ustvari smijala i vlastitom životu.
Vjerno su odglumljeni ili bolje rečeno interpretirani muško-ženski odnosi i ljubavni život parova od faze zaljubljivanja, bračnih kriza, ljubomore, generacijskih odnosa pri čemu je redatelj zašao duboko u psihologiju ličnosti i uzroke čestog neslaganja karaktera. Kao što je već poznato i kroz ovu se predstavu opet obistinila paradigma da su muško-ženski odnosi najčešće narušeni ili raskidani zbog manjka komunikacije među partnerima, uvažavanja i tolerancije "onog drugog". Tako da je u uhu čitavo vrijeme trajanja predstave zvonila rečenica izgovorena u jednom trenutku izvođenja: "Našu sreću ne uređuju drugi".
Zbog višeslojnosti predstave i likova, te strukturirane radnje koja se razvijala kroz dijalog ova je predstava redateljskog i glumačkog projekta, autora Mire Gavrana karakterizirana kao najambiciozniji fabularni projekt teatra Gavran. Tomu je svakako pridonio i ansambl etabliranih glumaca: Ana Vilenica, Mladena Gavran, Ivan Glowatzky, Ivica Jončić, Jakov Gavran i Sara Moser. (Sanja BOSNIĆ)