(Neven LAZAREVIĆ)
Osim javnog uređaja na Giardinima, postoje pojedinačne inicijative, ljudi su kupili defibrilator i postavili ga u vlastiti prostor. Na primjer, nalaze se u pulskom MUP-u, u Javnoj vatrogasnoj postrojbi su dva, po jedan uređaj je u Crvenom križu, Gorskoj službi spašavanja, hotelima Brioni i Histriji, ljeti na Fratarskom otoku. To je, u biti, početak. Ideja je da budu na svakih deset minuta udaljenosti, objašnjava dr. Gordana Antić
Nedavno je na Verudeli od srčanog udara preminuo pacijent koji nije uspio dočekati dolazak Hitne. Život bi mu, međutim, vjerojatno mogao biti spašen da je u blizini bio defibrilator. Jedini javno dostupan uređaj za oživljavanje, automatski vanjski defibrilator (AVD) nalazi se na Giardinima i postavio ga je Grad Pula. Međutim, postoji ideja da takvi uređaji budu dostupni na javnim mjestima, na svakih deset minuta udaljenosti, kako bi se svakom ugroženom građaninu mogao spasiti život, kaže dr. Gordana Antić, ravnateljica Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Istarske županije.
- Osim javnog uređaja na Giardinima, postoje pojedinačne inicijative, ljudi su kupili defibrilator i postavili ga u vlastiti prostor. Na primjer, nalaze se u pulskom MUP-u, u Javnoj vatrogasnoj postrojbi su dva, po jedan uređaj je u Crvenom križu, Gorskoj službi spašavanja, hotelima Brioni i Histriji, ljeti na Fratarskom otoku. To je, u biti, početak. Ideja je da budu na svakih deset minuta, da se u gradovima u cijelom svijetu, pa tako i u Puli, uspostavi mreža vanjskih automatskih defibrilatora, koji bi bili tu za slučaj potrebe, objašnjava Antić.
Podsjeća da se lani na ulici, u javnom prostoru ili vlastitom domu srušilo 290 ljudi i život im je ovisio o svakom minuti. Naime, istekom svake minute šansa da se srce ponovno pokrene smanjuje se za deset posto.