Ured za partnerstvo i projekte Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli drugu godinu zaredom priključio se obilježavanju Dana Erasmusa (Erasmus+ Days 2021). Tom su se prilikom jučer okupili pulski studenti koji su boravili u inozemstvu u sklopu studijskog boravka ili prakse, oni koji su zainteresirani za program razmjene, ali i Erasmus strani studenti koji trenutno borave na Sveučilištu.

Erasmus je najveći program Europske unije namijenjen obrazovanju, osposobljavanju, mladima i sportu, a dani posvećeni njemu

- Po pitanju Erasmus programa vrlo smo se razvili u posljednjih 11 godina, kako u mobilnosti studenata, tako i osoblja. Ono što me osobito veseli je studentska praksa koju sve više imamo zadnjih godina, kaže dr. Ivona Peternel, voditeljica Ureda za partnerstvo i projekte Sveučilišta Jurja Dobrile.

Europska komisija je, ističe Peternel, uvidjela važnost praksi i povisila potpore koje se nude studentima, što su i studenti prepoznali, a one se kreću od 550 eura naviše. Komisija je i proširila kategorije studenata sa slabijim mogućnostima što su, ističe, implementirali i na Sveučilištu.

Uvjeti nisu strogi

Kaže i da posljednje dvije godine imaju jako lijepu brojku studenata koji se sve češće odlučuju otići u inozemstvo i steći ondje praktično iskustvo, što je od velike važnosti, ne samo za Sveučilište, nego i tržište rada. Time dobivaju mlade visokoobrazovane ljude koji se vraćaju u Pulu i svoje iskustvo prenose direktno na tržište rada, uz sve znanje i situacije koje su susreli u inozemstvu, napominje Peternel.

Studenti pulskog sveučilišta vole odrađivati praksu u germanskim zemljama, prvenstveno u Austriji i Njemačkoj jer su tamo uvriježeni sustavi u kojima se praksa obavlja, u smislu osiguranja studenata, osiguranja osnovnih uvjeta kao što su prehrana i smještaj. Usto, često odlaze i u Sloveniju, Španjolsku i Češku, a posljednjih se godina bilježi i trend odlaska u Srbiju. U posljednjih su pet godina proširili destinacije u kojima se može obavljati stručna praksa i izvan Europske unije. No, nesretne okolnosti pandemije spriječile su studente u odlasku u Indoneziju, Južnu Ameriku, Brazil, Kanadu i Rusiju.

- Uvjeti odlaska putem Erasmusa nisu strogi: osobe moraju biti redoviti studenti Sveučilišta Jurja Dobrile, a ta se mogućnost nudi i izvanrednim studentima, uz uvjet da redovito studiraju u inozemstvu. Moraju dostaviti prijepis ocjena, potvrdu o studiranju i ostalu dokumentaciju, poput životopisa i motivacijskog pisma. Bitno je da studenti ne moraju fizički dolaziti i prikupljati dokumentaciju, već se sve može odraditi u par klikova, objašnjava Peternel.

Sveučilište godišnje u prosjeku šalje između 25 i 30 studenata u inozemstvo, a ono što je zanimljiv trend, konstatira Peternel, jest velika dolazna mobilnost.

Očekuju stotinu stranaca

"Samo u zimskom semestru imamo 51 stranog studenta, a najčešće nisu iz susjednih zemalja, već iz Zapadne Europe", dodaje ona. Ukoliko se sve nastavi po planu, dodaje, očekuje se i do sto studenata, čime će godina po pitanju Erasmus studenata biti rekordna.

- Jednom Erasmus student, uvijek Erasmus student. Iskustvo je to koje obogati osobu i koje osoba pamti cijeli svoj život, poručuje Peternel i pritom poziva sve studente da iskoriste ovu odličnu priliku.

Razgovarali smo sa studenticom Matilde Lanata koja je došla u Pulu na studentsku razmjenu prošlog vikenda, a ostat će do kraja veljače 2022. godine.

- Dolazim iz Genove, no grad u kojem studiram je Perugia na Sveučilištu za strance, na kojem studiram talijanski jezik za strance. Na posljednjoj sam godini, odnosno drugoj godini diplomskog studija. Odabrala sam Pulu u sklopu Erasmus programa jer sam jako zainteresirana za povijest Istre. Zanimljivo mi je to što se u Istri još uvijek priča talijanskim jezikom, posebice zato jer želim pisati diplomski rad o tome, kaže Matilde. Jako joj se sviđa Pula kao grad, jer je, kaže, prilagođen studentima. Napominje da već ima društvo prijatelja koji dolaze iz svih dijelova Europe, a s obzirom da je tek nedavno došla u Pulu, nastoji upoznati i lokalce.

Valter Boljunčić, prorektor i profesor matematike na Sveučilištu Jurja Dobrile, i sam je nekoliko puta bio na Erasmus razmjeni u Americi i Italiji.

- Naše se Sveučilište jako fokusira na internacionalizaciju, a jedna od tih točaka koja je možda najbitnija je Erasmus razmjena studenata. Internacionalizacija je izuzetno važna jer je u znanosti potrebno biti uključen u svjetske trendove, u suprotnom se događa zatvaranje u samog sebe i tu nema nikakvog napretka. Dakle, internalizacijom želimo postići dvije stvari: učiti od drugih i omogućiti studentima da kroz razmjenu studiraju gdje žele, da upoznaju druge zemlje, sveučilišta i druge kulture, veli Boljunčić.

Povezane vijesti

• Na Sveučilištu Jurja Dobrile više od polovice studenata dolazi izvan Istre: U Puli studiraju studenti iz svih hrvatskih županija, A NAJPOPULARNIJI SU SLAVONCI
• Od jeseni na pulskom Sveučilištu: NOVI ĆE STUDIJ RAZVIJATI OSJETLJIVOST PREMA DRUGAČIJIM KULTURAMA
• U KORAK S VREMENOM: Sveučilište u Puli dobilo TEHNIČKI FAKULTET I STUDIJ RAČUNARSTVA