Sve bolji rezultati istarskog turizma povlače za sobom pitanje budućnosti prometne infrastrukture na Poluotoku. Glas Istre je stoga, u suradnji s brojnim partnerima, organizirao konferenciju "Prometni razvoj i budućnost prometne povezanosti Istarske županije", koja će se održati u ponedjeljak 26. studenog s početkom u 10 sati u rovinjskom hotelu Lone.
Dvije ključne teme o kojima će se raspravljati na konferenciji bit će Istarski ipsilon kao ključna cestovna prometnica Poluotoka i budućnost prometa u Istri uopće, s naglaskom na zračni, željeznički i pomorski promet.
Istarski ipsilon je nedavno doživio jedan od važnijih dana u povijesti, počeli su radovi na njegovom dovršetku sa istarske strane, odnosno izgradnji punog profila od Rogovića kod Pazina do tunela Učka. Prema dosadašnjim najavama, procijenjena vrijednost te faze nazvane 2B1 iznosi oko 165 milijuna eura, odnosno više od 1,2 milijarde kuna. Puni profil autoceste od Pazina do tunela Učka izgradit će se u dužini od 28 kilometara, a radovi će pored ostalog uključivati izgradnju 11 vijadukata, 14 podvožnjaka, 3 nadvožnjaka, te rušenje 3 postojeća objekta. Trebali bi trajati tri godine, a prva dionica Rogovići - Ivoli, dužine šest kilometara, bit će puštena u promet za dvije godine.
Lokalne tvrtke
Na prvom panelu "Istarski ipsilon i njegov utjecaj" okupit će se neki od najvažnijih dionika te priče, od predstavnika državne i lokalne vlasti, nadležnih institucija i koncesionara do prometnih stručnjaka. O važnosti Istarskog ipsilona za prometni razvoj Istre govorit će ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić, istarski župan Valter Flego, generalni direktor Bina Istre Dario Silić te gradonačelnici Pazina i Buzeta Renato Krulčić i Siniša Žulić. Povod za prvi panel je početak izgradnje punog profila Ipsilona od Pazina do tunela Učka, ali i nezaobilazna uloga koju autocesta kroz Istru ima u osiguravanju prometne sigurnosti i protočnosti prometa. Zanimljiva tema bit će i najavljeni angažman lokalne građevinske operative, koja bi u radovima trebala sudjelovati u velikom omjeru. Pored toga, lokalni gradonačelnici govorit će o značaju dobre prometne povezanosti za razvoj lokalnog gospodarstva i mogućnost privlačenja investitora u poslovne zone. Zanimljiva tema je i daljnje ulaganje u Ipsilon, odnosno faza 2B2, koja podrazumijeva povijesno probijanje druge cijevi tunela Učka i dovršetak punog profila do Matulja, odnosno do Rijeke, čime će Ipsilon biti spojen na riječku zaobilaznicu, što znači i na autocestu Rijeka - Zagreb. To je krak Ipsilona koji ide prema ostatku Hrvatske, a zanimljiva tema je i mogućnost spajanja na mrežu slovenskih autocesta, odakle i dolazi veliki broj turista i gdje se na granicama stvaraju velike ljetne gužve.
Planirani ulazak Hrvatske u sustav Schengena taj bi problem trebao značajno umanjiti, no bez punog profila autoceste koja će Ipsilon direktno spojiti sa slovenskim autocestama, odnosno mrežom europskih autocesta, problem ljetnih gužvi sigurno neće u potpunosti nestati. No sudionici će se bez sumnje složiti da će i izgradnjom punog profila od Pazina do Učke uz gospodarstvo i lokalno stanovništvo najveće koristi imati upravo turizam.
"Izgradnja do tunela Učka povećat će razinu sigurnosti ove dionice autoceste, smanjiti zagušenja, skratiti vrijeme putovanja autocestom, unaprijediti zaštitu okoliša, nadograditi sveobuhvatnu transeuropsku prometnu mrežu i primjereno povezati Istru s ostatkom Hrvatske. Izgradnja ove dionice autoceste također će doprinijeti ostvarenju velikih gospodarskih koristi, prvenstveno kroz turizam, ali i građevinsku industriju", rekao je ministar Oleg Butković.
Želje i planovi
Drugi panel dat će više prostora ostalim oblicima prometne povezanosti Istre, zračnom, željezničkom i pomorskom prometu. Među njima se situacija značajno razlikuje. Primjerice, zračni promet vrlo dobro napreduje i sve se više približava nedodirljivim prijeratnim brojkama, dok po je pitanju željezničkog i pomorskog prometa danas praktički sve još uvijek u sferi želja i planova.
"Ponovna valorizacija i oživljavanje naših željezničkih pruga povijesno je važan projekt. Upravo s tim ciljem Istarska županija će na sljedećoj sjednici Županijske skupštine usvojiti Strategiju prometnog razvoja, koja je preduvjet za kandidiranje svih projekata iz područja prometne infrastrukture na fondove EU za izgradnju prometne infrastrukture. Očekujemo da i Vlada, nakon što mi usvojimo Strategiju, bude podjednako proaktivna te da HŽ aplicira prema EU fondovima projekt rekonstrukcije i izgradnje željezničke infrastrukture u Istri", rekao je župan Flego.
Na panelu će o budućnosti prometne povezanosti sudjelovat će državna tajnica za more Maja Markovčić Kostelac, direktor Sektora za razvoj, pripremu i provedbu investicija i EU fondova HŽ Infrastrukture Mirko Franović, direktor Zračne luke Pula Svemir Radmilo, ravnatelj Lučke uprave Pula Donald de Gravisi i pomoćnik glavnog tajnika HAK-a dr. sc. Sinan Alispahić. (Milan PAVLOVIĆ)