Ravnatelj Lučke uprave Pula Donald de Gravisi kaže da su rezultati istraživanja pokazali kako će troškovi podvodnih radova kod izgradnje terminala, što je uvjerljivo najveća stavka, biti puno niži od 150 milijuna eura, koliko je prvotno predviđeno

Pula će ove godine imati samo 26 ticanja kruzera, kojima će doći oko 2.800 gostiju. To je mnogo manje od primjerice Dubrovnika i Splita, koji imaju višestruko bolje brojke.

No, Pula ima plan kojim bi trebala polako sustići dalmatinske gradove, a plan se sastoji u izgradnji putničkog terminala. Taj terminal bi s jedne strane omogućio da i najveći brodovi uplovljavaju u Pulski zaljev, a s druge strane bio bi matični terminal, što znači da bi iz Pule kruzeri kretali na krstarenja, i u nju se vraćali.

Na kruzer turizam jučer je podsjetio luksuzni kruzer Azamara Pursuite, kojem je Pulski zaljev bio prva točka na velikoj ljetnoj pomorskoj avanturi Jadranom i Mediteranom na koju je oko 700 putnika tog luksuznog plovećeg hotela krenulo večer prije iz polazne luke u Veneciji. Upravo takva, dakle polazna luka, u budućnosti bi mogla biti Pula.

Mediteranske ture samo su mali dio ponude putovanja tim brodom kojim kompanija Azamara Cruises korporacije Royal Carribean putnike nešto dubljeg džepa vodi u obilazak cijelog svijeta. Radi se o devetodnevnoj ruti istočnim dijelom Mediterana koja se, osim u Puli, na hrvatskoj obali zaustavlja još kod Korčule i u Dubrovniku, te obilazi crnogorsku i grčku obalu do krajnje luke u Pireju. Cijena? Od 5.500 do 17.000 eura, što se zasigurno ne bi moglo nazvati sitnicom, no za one koje si tako nešto žele i mogu priuštiti očito sasvim prihvatljivo, s obzirom da su, prema booking stranicama, putovanja u pravilu mjesecima unaprijed popunjena.

Azamara Pursuit dug je čak 180 metara, a od njegovih ukupno 12 paluba, devet je na raspolaganju putnicima. Radi se o najvećem brodu koji uplovljava u samu luku, te jednom od najvećih od onih koji su se u zadnjih nekoliko godina tijekom putovanja zaustavljali kod najvećeg istarskog grada. Titulu najvećeg još uvijek drži norveški Viking Star, kojem je 2015. godine, kad je naručitelju bio isporučen u talijanskom brodogradilištu Fincantieri, Pula bila jedna od destinacija na kružnim putovanjima tog ljeta.

Međutim, taj 228 metara dug brod, koji može ukrcati 930 putnika, nekoliko je puta "ticao" Pulu, ali zbog svoje veličine nije uplovljavao u samu luku, već je ostajao privezan izvan nje, a putnici su se manjim brodovima prevozili na kopno.

Veličina današnjih kruzera, kažu nam u Lučkoj upravi Pula, najveća je prepreka ozbiljnijim godišnjim brojkama kad su u pitanju pristajanja kruzera i dolazak kruzing turista u Pulu. Za ovu je godinu najavljeno tek 26 uplovljavanja, odnosno "ticanja" kruzera u pulskoj luci, a isti broj dolazaka zabilježen je i lani. Usporedbe radi, u dubrovačkoj luci Gruž lani je zabilježeno gotovo 450 ticanja brodova s oko 740 tisuća gostiju, a više od 270 ticanja bilježi se u Splitu. U Pulu je lani stiglo tek oko 2.800 kruzing gostiju, a ta brojka, ili koja stotina gostiju više s obzirom na veličinu brodova, očekuje se i ove godine.

Povezane vijesti

• Mali kruzer Arethusa otvorio sezonu dolazaka
• ZEMLJIŠTE ZA PUTNIČKI TERMINAL U PULI POČET ĆE SE PRIPREMATI U LISTOPADU. De Gravisi: Cilj nisu samo kruzeri, nego i trajekti. ŽELIMO POVEZATI PULU S ITALIJOM, SLOVENIJOM I OSTATKOM HRVATSKE OBALE
• TU BI SE MOGLI SIDRITI MEGAKRUZERI? PULSKI LUKOBRAN JE U KATASTROFALNOM STANJU - ne sanira li se, more bi moglo poplaviti Dom branitelja i kazalište