NA VODNJANŠTINI
TRODNEVNA RADIONICA ZA MASLINARE: REZIDBA U MASLINIKU, bolje je obaviti manji broj velikih rezova
Početkom ožujka bilo je pravo vrijeme za provedbu tečaja rezidbe maslina kojeg je organizirala udruga Istarsko - Ekomuzej iz Vodnjana. Odazvao se impresivan broj od gotovo 50 sudionika iz svih krajeva Istre, pa čak i izvana, a vješti i stručni predavači Edi Pastrovicchio i Ivica Lađarević nisu razočarali nesebično podijelivši svoja znanja i iskustva.
Polikonična vaza
Tijekom trodnevne edukacije polaznici su tako imali priliku čuti o fiziologiji masline, tehnikama rezidbe, o pet glavnih točaka koje bi rezač trebao znati kada se nađe ispred masline, odnosno kojih je to pet misli koje ga vode tijekom rezidbe. Nadalje, učili su kako se formira uzgojni oblik, kada se obavlja rezidba za rod, što omogućava pravilna rezidba, koliko je važna svjetlost, zašto se u Istri prakticira rezidba u obliku polikonične vaze (deblo s tri ili četiri osnovne grane), a u Španjolskoj, primjerice, 'monocono' (poput krošnje stabla jabuke), zašto je rezidbom važno postići ravnotežu između lisne i drvne mase, koliko rezidba mora biti učestala, koliko mora biti intenzivna te kako obrezivati mlade masline, a kako starija stabla pa i stogodišnjake.
Kako je rečeno, vrijeme za rezidbu na rod, dozvole li vremenske prilike, počinje u drugoj polovici veljače, traje kroz ožujak pa čak do kraja travnja. Kod prerane rezidbe, dakle prije veljače, stabla su osjetljivija na niske temperature, a takva rezidba uzrokuje i ranije kretanje vegetacije. Kasna rezidba, pak, primjerice u svibnju, ometa razvoj izboja.
- Rezidbom se održava uzgojni oblik, ali i ravnoteža između vegetativnog rasta i rodnosti. Pravilna rezidba omogućava najbrže formiranje uzgojnog oblika bez ometanja ulaska u rod, izbjegava se alternativna rodnost, poboljšava količina i kvaliteta roda te usporava starenje stabla zbog ravnoteže između vegetativnog rasta i lisne mase, rekao je između ostalog Lađarević.
Uzgojni oblik i intenzitet rezidbe, dodao je nadalje, moraju osigurati optimalnu osvijetljenost svih dijelova krošnje.
- U lišću se pomoću svijetla odvija fotosinteza, odnosno proizvode se ugljikohidrati potrebni za razvoj korijena, krošnje i plodova, listovi u zasjenjenim dijelovima proizvode manje ugljikohidrata nego što troše za disanje, a takav list opterećuje stablo i brže pada, a to pak uzrokuje defolijaciju zasjenjenih dijelova krošnje. S druge strane, na dobro osvijetljenim pozicijama formira se više plodova, koji su krupniji i s većom količinom ulja. Bolja osvijetljenost osigurava i bolju kvalitetu ulja, istaknuo je Lađarević.
Važnost svjetlosti
Kada se želi potaknuti popunjavanje donjih dijelova glavnih grana ogoljenih zbog zasjenjivanja, rijede se vrhovi krošnje da bi svijetlost prodrla i potaknula stvaranje vodopija. Nadalje, kada zbog starosti ili loše rezidbe na stablu ima puno drvne mase, povećava se potreba za hranjivim tvarima za održavanje skeleta pa su manje količine hrane raspoložive za razvoj novih izboja ili korijena. Posljedica je slabljene biljke i raniji ulazak u fazu starosti. Rezidba stoga mora biti usmjerena k zadržavanju povoljnog odnosa lisne i drvne mase. Općenito, volumen vegetacije koji se mora odstraniti rezidbom ne smije prelaziti 20 do 30 posto krošnje.
Intenzitet rezidbe definira se i prema dobi stabla: kod mladih rezidba mora biti lagana, u fazi pune rodnosti mora biti srednjeg intenziteta, a kod starijih stabala potrebna je izraženija rezidba (malo jakih rezova) uz odgovarajuću dušičnu gnojidbu.
Vježbe pod nadzorom i vodstvom stručnog agronoma odvijale su se potom na Didaktičkoj farmi Ekomuzeja, te u maslinicima na području Vodnjanštine.
- Pokazali smo kako se režu mlade masline od dvije, tri četiri ili pet godina, potom konkretne masline od 15 do 25 godina koje su u dobrom rodu i na kraju regeneraciju maslina na starom masliniku od 100 do 120 godina gdje se vidjelo koliko oštro treba rezati da bi se maslinik obnovio. U odnosu na mlade masline, stare, koje nisu tako vegetativne, treba malo jače rezati da bi se potakla njena vegetativna strana, maknuti što više drva, ostaviti što više mladih grana i držat se forme, oblika masline kao polikonične vaze. Naši stari maslinici u zadnjih sto godina nisu uzgojeni na polikoničnoj vazi, ali tu smo pokazali tehnike kako se postepeno može doći do toga i na takvim starim maslinicima. Kod mladih maslina najbolje ih je od same sadnje tako i 'dignuti' u obliku polikonične vaze i ne dozvoliti da nam pobjegne krošnja u krivim smjerovima. Potom rezidbom kontroliramo da raste gdje mi hoćemo i na način na koji mi želimo, rekao je Pastrovicchio.
Istaknuo je kako je redovno upozoravao da se kod rezidbe moraju stanjiti vrhovi i da treba raditi na kosturu stabla, rezati debele grane, a ne se fokusirati na grančice jer se time ne postiže puno.
- Trebamo učiniti malo, ali konkretnih debelih rezova, jer s puno sitnih rezova ne postižemo ništa. To, doduše, opet ovisi od biljke do biljke, ali smo na 90 posto stabala radili upravo to - mali broj velikih rezova! Tu je ključno otvoriti krošnju, dati šansu maslini da se regenerira, jer tu moramo baciti puno starog drva koje je oštećeno od vremena, ili tamo gdje masline nisu bile desetljećima rezane. Tamo gdje su masline održavane zadnjih 50-ak godina imaju sigurno zdravija debla pa je opet potreban jedan drugačiji pristup, malo manje režemo, ali moramo im dati zraka. Gornje dijelove krošnje moramo "stisnuti", stanjiti što više da bi omogućili suncu i svjetlosti da dođu do najnižih grana, kaže nadalje Pastrovicchio.
Rezidba svake godine
Maslinu kao i svaku voćku trebalo bi, ističe, rezati svake godine, iako, smatra Pastrovicchio, tu rezači maslina imaju malo više slobode od drugih voćara što znači da im je omogućena i dvogodišnja rezidba. U tom bi slučaju samo trebali skinuti malo više krošnje te svake druge godine.
- Svaku sortu možemo i moramo dovesti u oblik polikonične vaze. Španjolci imaju monocono jer imaju superintenzivne nasade gdje na hektar imaju i do 1.200 maslina, dok ih mi imamo 250. Oni maslinu uzgajaju na oblik jabuke, razmak između stabla im je metar, a među redovima tek tri metra, njima stoga i stane preko tisuću stabala na hektar. Oni puštaju samo jednu centralnu provodnicu s bočnim granama i drugačije iskorištavaju prostor. S obzirom da mi imamo posađene masline na prostoru 6 puta 6 metara nema smisla to mijenjati, preteško bi bilo, a polikonična vaza pokazala je sve prednosti, istaknuo je Pastrovicchio.
Trodnevnu edukaciju Istarsko - Ekomuzej iz Vodnjana organizirana je u suradnji s ustanovom za obrazovanje odraslih Sophia, udrugom Informo, European Academy for Education on Social Research i European Projects Association.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
