Stanovnici u okolici Županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun gube strpljenje zbog svakodnevnog smrada koji se i dalje širi iz Centra te najavljuju masovni prosvjed početkom rujna. Početak, špica i zadnji trzaji relativno uspješne turističke sezone stanovnicima naselja oko Kaštijuna donijeli su, osim zarade, i svakodnevni nesnosni smrad.

Naime, s Kaštijuna se svakog ljeta u posljednje tri godine širi nesnosan kiseli smrad, a mještani Pule, Vinkurana, Pomera, Banjola, Pješčane Uvale i Medulina ne prestaju se žaliti. Intenzitet smrada je, valja podsjetiti, dodatno pogoršalo otplinjavanje koje je započeto početkom lipnja, a trajalo je gotovo mjesec dana.

Ljudima je prekipjelo

U facebook grupi građanske inicijative "Čist zrak - duga ljubav" ovih se dana atmosfera zahuktala, pa su sami pripadnici grupe, mahom građani koji trpe smrad, počeli zauzimati oštrije stavove zagovaranjem javnog masovnog prosvjeda. Kao potencijalni datum protesta spominje se 5. rujna, a prema neslužbenim informacijama čeka se samo odobrenje nadležnih institucija i istarskog Stožera civilne zaštite.

Član spomenute inicijative, Medulinac Ivo Lorencin, kratko je izjavio da je ljudima očito prekipjelo te da imaju pravo javno iskazati svoje nezadovoljstvo.

- Podržavam prosvjed. Nadam se da će konačno cijela istarska javnost ozbiljno shvatiti problem Kaštijuna i aktivno se uključiti u njegovo rješavanje. Bez ostalih gradova i općina ne možemo. Prekomjerne količine otpada jednostavno više ne smiju dolaziti na Kaštijun, kaže Lorencin.

Za izjavu je bio raspoložen i član Nadzornog odbora Kaštijuna Bojan Blagonić. Osim što je, uz Valerija Drandića, predstavnik županijske kvote vlasništva u Nadzornom odboru, Blagonić je također istaknuti član spomenute građanske inicijative, pa njegovu izjavu valja interpretirati institucionalno, ali i s pozicije stanovnika Vinkurana kojem, kao i ostalima, jednostavno smeta smrad s Kaštijuna.

Problem biootpada

- Kaštijun je nemoguće optimirati više nego što je napravljeno do sada, možda eventualno u nekim segmentima. Osnovni problem je pretjerana količina otpada koji pristiže tijekom turističke sezone. Ne samo količina, već i sam sastav otpada kojeg pretežno sačinjavaju ostaci hrane iz ugostiteljskih objekata, odnosno biootpad. Restorani, hoteli i velike kuhinje mogu se vrlo lako prilagoditi i ne zbrinjavati biootpad kroz komunalni dio, što i ne smiju, već bi za to trebali koristiti uslugu posebnih tvrtki, pa tako prekomjerne količine biootpada ne bi više dolazile na Kaštijun, objašnjava Blagonić.

- U tom djelu na snagu stupaju komunalna poduzeća pojedinih gradova i općina koji s velikim proizvođačima biootpada moraju dogovoriti pristup i način rješavanja problema. Osim što prekomjerne količine takvog otpada dovode do smrada, one narušavaju standarde tehnoloških procesa u samom Centru. Na plohu se odlaže mokri otpad što zahtjeva dodatne investicije za otplinjavanje (zbog količina iz 2019. radilo se o otprilike dva milijuna kuna), što dovodi do nekvalitetnog SRF-a kojeg se ne može plasirati na tržište, pojašnjava Blagonić koji je ipak skeptičan prema prosvjedu. On je, kaže, odabrao drukčiji put borbe, kroz sustav, no ipak podržava prosvjed da bi se ostalim gradovima i općinama pokazalo što se kod nas događa.

- Iznenađen sam da se do te ideje nije došlo i ranije. U vrijeme kada smo se još 2018. borili protiv Kaštijuna masovna podrška je nažalost izostala. Imali smo šest tisuća potpisa, ali je trebalo ipak nastupiti puno oštrije, a ne samo na papiru. Ako prosvjedi ne buknu, i ne budu masovni, neće doprinijeti ničemu, zaključuje Blagonić koji je na facebook stranici Inicijative objavio tekst "Pogled u budućnost, odnosno osvrt i kritiku cjelokupne situacije s Kaštijunom.

Povezane vijesti

• Počelo testiranje opreme, otpad stiže krajem studenog
• Darko Višnjić na čelu tvrtke Kaštijun
• Kaštijun počinje s radom krajem siječnja