Smanjenje stope PDV-a s 25 na 13 posto za meso, ribu, voće i povrće neće rezultirati značajnijim smanjenjem cijena tih proizvoda i neće imati veći socio-ekonomski efekt na građane * Povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje neće imati nikakav učinak na efikasnost ili poboljšanje zdravstvenih usluga za građane

Porezna reforma se nastavlja, pa tako ministar financija Zdravko Marić od iduće godine najavljuje smanjenje stope PDV-a s 25 na 13 posto za meso, ribu, voće i povrće, dok opća stopa ostaje na postojećoj razini od 25 posto. Povećava se doprinos za zdravstveno osiguranje s 15 na 16,5 posto, a podiže se i prag oporezivanja dohotka po stopi od 36 posto na 25 ili 35 tisuća kuna. Ta bi mjera, računaju u Vladi, omogućila rast plaća visokoobrazovanom kadru, poput liječnika, ICT stručnjaka i farmaceuta. Danas je najvišom poreznom stopom obuhvaćeno oko 20 tisuća zaposlenih, a povećanjem praga daje se prostor i poduzetnicima da povećaju plaće i tako utječu na ostanak mladih u zemlji. Sada se sve plaće veće od 17.500 kuna oporezuju po stopi od 36 posto, a sve one manje od tog iznosa, do 3,800 kuna koliko iznosi neoporezivi dio, oporezuju se po stopi od 24 posto.

Smanjenjem pak PDV-a za određene namirnice želi se potaknuti domaća poljoprivredna proizvodnja, ali i utjecati na niže cijene tih proizvoda, što bi, na koncu, rasteretilo i same građane.

Poreznom reformom povećavao bi se doprinos za zdravstveno osiguranje s 15 na 16,5 posto, dok bi se doprinosi za zapošljavanje i zaštitu na radu ukinuli.

Hoće li reforma dovesti do djelomičnog rasterećenja gospodarstva i poticanja zapošljavanja, i koji će u konačnici biti njeni učinci, pitamo dr. sc. Marinka Škaru, profesora na pulskom Fakultetu ekonomije i turizma"Dr. Mijo Mirković". Komentirajući najavljeno smanjenje PDV-a za određene proizvode, kaže da je još prije 18 godina napisao znanstveni članak o tome da PDV nije i ne može biti instrument socijalne politike.

- Smanjenje stope PDV-a s 25 na 13 posto za meso, ribu, voće i povrće neće rezultirati značajnijim smanjenjem cijena tih proizvoda i neće imati veći socio-ekonomski efekt na građane. Cijene se oduvijek reguliraju ponudom i potražnjom, dok se porezno opterećenje (rast poreza) kroz mehanizam ponude i potražnje prebacuje na kupca. Ista logika ne vrijedi kod poreznog rasterećenja (pad poreza), jer bi se ponuđači natjecali u dumpingu (spuštanju) cijena, kao rezultat smanjenja poreza, što bi u konačnici dovelo do pada njihovih ukupnih prihoda. Zbog toga proizvođači nakon poreznog rasterećenja cijene u pravilu ne mijenjaju, odnosno ne spuštaju ih. To je gotovo pravilo u Hrvatskoj. Do pada cijena zbog smanjenja stope PDV-a može doći samo u slučaju ekonomija s visokom razinom efikasnosti i jednakosti, gdje bi efekti smanjenja stope PDV-a kroz rast produktivnosti i pada strukturne nezaposlenosti povećali produktivnost i smanjili nejednakost u raspolaganju proizvodima za koje se smanjuje stopa PDV-a. Hrvatsko gospodarstvo je nekompetitivno i neefikasno. Studije su dokazale da su u takvim zemljama veći efekti od direktnih proračunskih subvencija proizvođačima (mesa, ribe, voća i povrća), zbog čega se oni odlučuju na smanjenje cijena u odnosu na efekte koji se postižu smanjenjem stope PDV-a, smatra Škare. (Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)

Povezane vijesti

• Ne bojim se izazova oko reformi, jer je to u interesu svih građana Hrvatske
• Tihomir Orešković u podne objavljuje sastav nove Vlade
• Škare: Građani se ne bi trebali plašiti da bi mogli ostati bez mirovina