Pula (Snimio Manuel Angelini)
U vremenima kad sve više urbanih sredina muku muči s pogoršanom kvalitetom zraka odličnu vijest po tom pitanju Puljanima donose rezultati znanstvene studije objavljene ovog tjedna u stručnom časopisu The Lancet Planetary Health.
Studija se bavi analizom rizika od izloženosti dušikovom dioksidu, otrovnom plinu čiji su glavni izvor u gradovima ispušni plinovi automobila, te sitnim česticama koje mogu uključivati dim, prašinu i pepeo, a prema objavljenim rezultatima Pula se svrstala uz bok gradovima iz sjevernoeuropskih zemalja poput Islanda, Norveške i Švedske koji dominiraju listom europskih gradova s najnižim postotkom smrti koje se mogu pripisati posljedicama zagađenja.
Radi se konkretno o smrtnosti uzrokovanoj zagađenjem dušikovim dioksidom po kojoj je Pula u Top 5 najsigurnijih gradova Europe u društvu norveških Tromsoa i Kristiansanda, švedske Umee, te finskog Oulua.
Deseci tisuća stanovnika europskih gradova umiru prerano svake godine zbog onečišćenja zraka, izjavili su znanstvenici u studiji koja je rangirala više od 800 gradova prema riziku od rane smrti od dva vodeća zagađivača.
U tekstu The Lancet Planetary Healtha koji prenosi Poslovni dnevnik autor studije Mark Nieuwenhuijsen s Instituta za globalno zdravlje u Barceloni kaže kako su gradovi žarišta onečišćenja zraka.
Stoga je jedan od ciljeva znanstvenika koji su sudjelovali u ovom projektu bilo kreiranje internetskog alata koji omogućuje stanovnicima da vide rang listu svojih gradova zajedno s podacima koji uspoređuju njihovu kvalitetu zraka s onom u drugim urbanim središtima. Ona će, nada se Nieuwenhuijsen, ljudima pomoći u podizanju svijesti o "tihom ubojici" koji svakodnevno vreba na njih.
"To je vrlo dobar alat za ljude da vide što se događa u njihovom gradu i stvarno bi trebali iskoristiti tu informaciju za poticanje na akciju", kaže on.
Znanstvenici su u novoj studiji koristili podatke specifične za gradove o kvaliteti zraka kako bi izračunali koji se postotak smrtnih slučajeva može pripisati izlaganju dušikovom dioksidu i sitnim česticama.
Pritom su izračunali da bi se oko 51 tisuća prijevremenih smrti od sitnih čestica i 900 od dušikovog dioksida moglo spriječiti svake godine kad bi gradovi smanjili onečišćenje na razine koje preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija.
Na "crnoj listi" Madrid je na vrhu po onečišćenju dušikovim dioksidom i do 7 posto svih prirodnih smrti u tom gradu, procjenjuju znanstvenici, prouzročeno je tim zagađivačem.
Uz prijestolnicu Španjolske visoko na toj neslavnoj listi nalaze se belgijski Antwerp, te Torino, Pariz i Milano. Gradovi u talijanskoj dolini rijeke Po, južnoj Poljskoj i istočnoj Češkoj imaju najveći rizik od smrti od sitnih čestica, koje dolaze iz šireg spektra aktivnosti, uključujući industriju i grijanje u kućanstvima.
Onečišćenje zraka odgovorno je za oko sedam milijuna preranih smrti diljem svijeta svake godine, pokazuju podaci Ujedinjenih naroda koji su pozvali da se taj rizik tretira kao pitanje ljudskih prava.
Studija naglašava većinom skriveni učinak zagađenja zraka u gradovima, rekao je Matt Whitney iz Clean Air Funda.
"Vrlo malo ljudi je svjesno njegovog ogromnog utjecaja na zdravlje", kazao je on agenciji Reuters pozivajući gradske vlasti da poduzmu akciju, uključujući smanjenje korištenja fosilnih goriva, ohrabrivanje održivog prijevoza i investiranje u zelene površine.