REZIME
Projekt prijevoza putnika od Zračne luke Pula do centra grada PUN POGODAK
Zračna luka i Lučka uprava u Puli zajedno s partnerima iz Dubrovnika, Italije i Grčke sudjeluju u europskom projektu INTER-PASS, vrijednom gotovo milijun i pol eura, čiji je cilj poboljšati povezanost luka i aerodroma, odnosno osigurati protočnost velikog broja putnika u Jadransko-jonskoj regiji. Osobito se to odnosi na turiste s kruzera koje se u sezoni nastoji čim bolje povezati s odredištima. Od ukupne vrijednosti INTER-PASS-a, 85 posto sufinancira Europski fond za regionalni razvoj.
Osim zračnih luka u Puli i Dubrovniku te tamošnjih lučkih uprava, u projektu sudjeluju isti subjekti u Apuliji, potom lučka uprava Krfa, Sveučilište u Janjini te, kao pridruženi partner, putnički terminal u Veneciji. Sudionici projekta, a ukupno je riječ o devet partnera, jučer su na Istarskom veleučilištu u Puli održali sastanak na kojem su raspravljali o provedbi projekta započetog u siječnju 2018. godine, koji će trajati još šest mjeseci.
Svemir Radmilo, sada već bivši direktor Zračne luke Pula, kaže da je projekt polučio odličan rezultat. Konkretno, kupljen je autobus kojim se putnici s aerodroma prevoze do grada svakih sat i pol, i to svakog dana cijele godine od 6 do 23 sata.
- Ranije je bus prevozio putnike 20 minuta nakon slijetanja aviona i to samo nekih. Dakle, autobusne linije nisu bile redovite, putnici se nisu mogli naviknuti na to. Inače, na svakom aerodromu u Europi i u svijetu postoji red vožnje i to dobro funkcionira. Krenuli smo s projektom na ljeto 2019., prevezli između 35 i 40 tisuća putnika, to je značajna brojka. Odradili smo ankete među putnicima, želeći doznati jesu li zadovoljni novom uslugom koju zajednički pružaju Lučka uprava i Zračna luka Pula: rezultati su odlični. To je objavljeno na našim web stranicama, a povezani smo i s nekim prijevoznicima koji to promoviraju kao dodatnu vrijednost u zračnoj luci. Jučer je bio let iz Osijeka za Split preko Pule i mi smo dočekali i doveli putnike. To je dobar projekt koji treba ići dalje, smatra Radmilo.
Koordinatorica projekta Sanja Beletić Albertini iz Lučke uprave Pula objašnjava da su ovim projektom povezani aerodrom i luke.
- Zračna luka kupila je autobus, a mi smo u luci osigurali mjesto gdje on staje i dovozi putnike, ali ih i odvozi na aerodrom. Poboljšali smo suradnju s ostalim aerodromima i lučkim upravama jer u ovom projektu sudjelujemo u parovima, lučke uprave u Puli i Dubrovniku, i aerodromi Bari-Krf te dubrovački i pulski. Lijepo surađujemo više od dvije godine i na osnovu ovog desio se još jedan projekt, Adri-green, i suradnja se nastavlja, objašnjava Beletić Albertini.
Još je šest mjeseci do završetka ovog projekta, ali već su započeli novi projekt.
- Za nas ovaj projekt znači bolje procesiranje putnika koji dolaze s kruzera i putuju zrakoplovom, kaže Josip Paljetak, zamjenik direktora prometnog sektora Zračne luke Dubrovnik. Projekt je, dodaje, cijelu proceduru obrade putnika i njihove prtljage u luci i na aerodromu digao na višu razinu s aspekta sigurnosti, ali i iskustva putnika i vremena procesiranja.
"U Zračnoj luci Dubrovnik smo postojeću lokaciju za sigurnosno procesiranje prtljage i putnika osuvremenili kupivši dodatnu opremu za sigurnosni pregled prtljage. Staru opremu smo softverski također unaprijedili, u što smo uložili 350.000 eura. Vrijeme protoka putnika se znatno skratilo: prije smo u dva sata mogli obraditi nekih 800 putnika, a sada više od 1.200", objašnjava Paljetak.
Bitan je, dodaje Paljetak, i prijevoz putnika s kruzera do aerodroma.
- Jednako kao što smo mi investirali u Zračnoj luci, tako su uložile i kolege u Lučkoj upravi. Oni su imali problem s infrastrukturom: putnici nisu bili dovoljno dobro informirani i zaštićeni od vremenskih uvjeta. Oni su "pokrili" putnike, nabavili displeje i uveli sustav informiranja o letovima na aerodromu. Sad u Lučkoj upravi imate informaciju i o tome što se događa u Zračnoj luci. Usko surađujemo s njima jer u Dubrovniku imamo homeport za brod u sastavu kruzer kompanije Marella, kojoj je Dubrovnik bazna stanica. On iskrca putnike i ukrca nove i to je za Lučku upravu, a i Zračnu luku Dubrovnik svakog četvrtka poseban logistički zadatak jer svih 1.200 putnika dođe istovremeno. To nam je, uz sav ostali promet, dodatnih osam letova, a Lučka uprava treba osigurati 40 autobusa kojima putnike u dva sata treba prebaciti s aerodroma na brod i obrnuto. Tu je i njihova prtljaga koja se odvojeno procesira da bi se sve moglo brže odraditi. Da bi proces bio brži, prtljaga se odvaja još na brodu. Kod takve "rotacije" broda, stvara se pritisak na logistiku jer u vrlo kratkom vremenu stigne puno autobusa s prtljagom koju treba razvrstati u luci i u zračnoj luci. Za 1.200 putnika potrebno je više od 40 buseva, a tu je i sigurnosni aspekt koji je podignut na visoku razinu, objašnjava Paljetak.
Chrysostomos D. Stylios, profesor na Sveučilištu u grčkoj Janjini, objašnjava da je glavni fokus na putnicima s kruzera.
- To je jako važno, posebno za područje Jadranskog mora zato što je ovdje dosta turista koji kruzerima stižu iz Barija ili Dubrovnika i žele na Krf. Željeli bismo im osigurati vrlo dobru uslugu. Sve je odlično kad ste na kruzeru, ali obično imate puno problema, poput veze između luke i aerodroma i drugih usluga. Poseban je problem što je kruzerska kompanija zainteresirana samo za dio od luke do broda. Zato mislim da će ovim projektom turisti biti zadovoljniji jer će im biti olakšano kretanje. Ovaj primjer dobre prakse prenijet ćemo i drugim zračnim lukama, kaže profesor Stylios.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
