Na začelju smo, a svi stručnjaci upozoravaju na nužnost restrukturiranja i suštinske reforme, od koje nema ni "r". Teško ćemo nadoknaditi zaostajanje, a najveći su problem visoki nameti, porezni i neporezni, parafiskalna davanja te velika javna uprava, upozorila je Deranja na jučerašnjem panelu u povodu 20. obljetnice IDA-e

Situacija u hrvatskom gospodarstvu i proizvodnji nije sjajna. Na začelju smo, a svi stručnjaci upozoravaju na nužnost restrukturiranja i suštinske reforme, od koje nema ni "r". Teško ćemo nadoknaditi zaostajanje, a najveći su problem visoki nameti, porezni i neporezni, parafiskalna davanja te velika javna uprava, upozorila je na jučerašnjoj panel diskusiji u pulskoj galeriji Sveta srca Gordana Deranja, predsjednica Uprave Tehnomonta i Hrvatske udruge poslodavaca. Ondje su, u povodu 20. rođendana Istarske razvojne agencije (IDA), uvaženi gospodarstvenici, profesori i političari raspravljali o sadašnjem stanju gospodarstva i o tome gdje se vide 2030. godine. Deranja je dometnula da poslodavci nemaju ništa protiv javne uprave, ali ona mora biti u kontekstu opće države, u sinergiji s privatnim sektorom koji stvara dodanu vrijednost.

Budućnost je u prilagodbi

- Nedostaje nam i radne snage. Sindikati su se bunili protiv njenog uvoza, govoreći da će rušiti cijenu rada i dok smo mi razmišljali o tome, bazen se ispraznio: zašto bi netko iz Bosne ili Srbije došao raditi u Hrvatsku kad može u Njemačku, upozorila je Deranja. Korupciju je navela kao sljedeći problem, no nju je vezala uz Zagreb. Govoreći o formuli opstojnosti Tehnomonta, kazala je da

su prvi u Hrvatskoj počeli proizvoditi aluminijske brodove, a danas su u Europi najjeftiniji i najkonkurentniji. Govoreći o budućnosti, navela je da se tehnologija vrlo brzo mijenja, a Tehnomont ima sreću što radi u Njemačkoj, gdje su mu dostupne sve informacije.

- Naše je tržište malo. Nevjerojatno je da država nije prepoznala brodogradnju, na našim natječajima rade druga brodogradilišta. Jadrolinija je državna firma koja je mogla povući europska sredstva i graditi brodove umjesto da kupuje polovne u Singapuru. Važan je i odnos države, trebali bismo postati zemlja s normalnim primanjima. Umjesto što se držimo za srce, trebamo pokazati da nam je stalo do ljudi, a mi poslodavci ćemo se tome prilagoditi. Dobar je primjer Istarska županija, gdje slušaju gospodarstvenike. Dobar je put ako slušamo jedni druge, ali ako ne uskočimo u vlak 4. industrijske revolucije i digitalizacije, popapat će nas, oštro će Deranja.

Uz brojne predstavnike lokalne samouprave, Istarske županije, HGK-a i drugih institucija te gostiju iz inozemstva, raspravu je pratio i počasni predsjednik IDS-a Ivan Jakovčić. Predsjednik stranke i gradonačelnik Pule Boris Miletić kazao je da je Pula na velikom raskrižju.

- Nakon stogodišnjeg razdoblja koje je obilježila vojska te ulaska u NATO i EU, tradicija se mijenja. Ne možemo biti zadovoljni demografskom slikom, iseljavanjem i nedostatkom radne snage, ali s migracijama smo u plusu. Lokalna samouprava ima ulogu servisa, mora biti efikasna, služiti građanima i gospodarstvu, rekao je gradonačelnik Miletć. Usprkos Uljaniku koji je u "situaciji kakvoj jest", on budućnost grada vidi u razvoju IT sektora.

Slično su na kraju rasprave zaključili i drugi sudionici - budućnost je u prilagodbi, novim tehnologijama. Deranja kaže da nam treba i obrtništvo i srednja stručna sprema, navodeći primjer Njemačke koja se razvila na toj spremi. Ljudi su uvijek važan faktor, a Istra je dokazala da se mogu razvijati i industrija i turizam.        

Za revitalizaciju istarske željeznice

O uspjehu Infobipa, koji je startao upravo u inkubatoru IDA-e, govorio je izvršni direktor Silvio Kutić. On ključ uspjeha vidi u ljudima, odnosno viziji koja ih je povezala. Otvorenost, timski rad i učenje kroz akademije ključ su uspjeha tvrtke koja za nekoliko godina kani izaći na burzu u New Yorku. Planiraju u idućih pet godina u Vodnjanu stvoriti tehnološko-znanstveni grad u koji kane dovesti 400 stručnjaka iz cijelog svijeta. No, to teško ide zbog slabog odaziva gradskih i državnih službi, kazao je Kutić.

Svoju priču o uspjehu prenio je i Boris Žgomba, direktor agencije Uniline koji je ujedno na čelu Hrvatske udruge putničkih agencija te drugi čovjek istoimene europske udruge.

- Danas ne možemo znati što će biti za deset godina. Mijenjat će se navike ljudi i tehnološka rješenja. Ovdje će dolaziti ljudi iz nekih područja na koja ne možemo ni pomisliti. Javlja se tehnološki razvijena generacija "Z" koja donosi odluke u sekundi. Taj gost zna više od tebe. U deset idućih godina dogodit će se revolucija, velike promjene, a hoćemo li biti spremni, pokazat će vrijeme, rekao je Žgomba.

Prof. dr. sc. Lorena Mošnja Škare, prorektorica Sveučilišta Jurja Dobrile, kazala je da će ova institucija poduzeti sve da se studenti ponašaju poduzetnički i inovativno, uz iskorak u STEM područje, kako bi pripremila stručnjake za 4. industrijsku revoluciju.

Sanja Tišma iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose uručila je direktoru IDA-e Borisu Sabattiju povelju prijateljstva. Riječ je o institutu koji je izradio prvu strategiju razvoja Istarske županije, a koji godinama uspješno surađuje i s IDA-om. Sabatti je podsjetio da je agencija od svog utemeljenja realizirala kredite ukupne vrijednosti od 700 milijuna kuna za 1.100 poduzetnika uz kamatnu stopu od 0,9 posto, najnižu u Hrvatskoj. Iz IDA-inih inkubatora uspješno se otisnulo 75 start-up poduzeća, dok je edukaciju putem ove agencije prošlo 12.000 polaznika.

- Centru za popularizaciju znanosti educiralo se 5.500 učenika iz cijele Istarske županije, dok usluge Centra za istraživanje metala Metris koristi gotovo 700 poduzeća iz Istre, podsjetio je direktor IDA-e Boris Sabatti. U roku od dvije godine najavio je osnivanje Coworking centra u bivšoj zgradi Mehanike, a među novim projektima izdvojio je revitalizaciju istarske željeznice koja je u vrlo lošem stanju. Projekt, koji bi se proveo u suradnji s HŽ-om, bio bi u funkciji turizma kako bi se pruga barem zaštitila od daljnjeg propadanja.

Povezane vijesti

• Treba li Županiji nova studija utjecaja na okoliš?
• Sastanak predstavnika IDA-e i udruga mladih
• IDA otvara Coworking centar u zgradi bivše Mehanike