Implementacija građanskog odgoja i obrazovanja u hrvatski odgojno-obrazovni sustav nije novost. Dapače, on se provodi kroz korelaciju nastavnih predmeta i jedinica koje se bave tematikom društvene, pravne, političke, ekološke, gospodarske i kulturološke dimenzije. Kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja postoji od 2012. godine, no tek se u posljednje vrijeme sve više stavlja naglasak na njegovu važnost.

Na području Grada Pule nedavno je izglasan proračun za 2022. godinu među čijim se podržanim prijedlozima nalazi i inicijativa koalicijskog partnera Možemo o uvođenju građanskog odgoja i obrazovanja kao izvannastavne aktivnosti u svih 11 osnovnih škola na području grada. Prema prijedlogu koji u proračunu za ovu godinu ima osigurana sredstva u gradskoj blagajni, preuzet će se udžbenici, radni materijali i smjernice za provođenje programa od Grada Rijeke, koji je prije šest godina prvi službeno krenuo s uvođenjem građanskog odgoja u škole. Namjera je krenuti s ovom izvannastavnom aktivnošću u idućoj školskoj godini i to najprije za učenike petog razreda, a postupno će se uvoditi sve do osmog razreda.

Na pitanje koliko je realno za očekivati da će uzrast učenika viših razreda osnovne škole pokazati interes za demokratske procese u društvu, iz Grada Pule odgovorili su da se nadaju brojnom iskazu interesa učenika.

Razmatra li se mogućnost njegovog uvođenja kao zasebnog redovitog nastavnog predmeta? Iz Grada su pojasnili da građanski odgoj i obrazovanje ima za cilj potaknuti mlade na veću participaciju u zajednici, poštivanje različitosti, te je jedan od temeljnih stupova demokratskog društva.

"Njegovo implementiranje u formalni obrazovni sustav nužno je za stvaranje odgovornih i aktivnih članova i članica društva jer na taj način postaje lako dostupno svim učenicima. O uvođenju građanskog odgoja i obrazovanja kao redovnog predmeta ne odlučuje osnivač, budući da je to u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja", obrazlažu iz Grada.

Prijedlog o uvođenju ove izvannastavne aktivnosti odnosi se na svih 11 škola na području Pule pa je važno istaknuti i način na koji je zamišljeno predavanje o temama iz građanskog odgoja i obrazovanja u Školi za odgoj i obrazovanje, s obzirom da djeca koja pohađaju tu školu imaju velike poteškoće u učenju i razvoju.

"Sadržaji građanskog odgoja provodit će se na isti način na koji se u Školi za odgoj i obrazovanje provodi i nastava svih ostalih nastavnih predmeta: sadržaji će se dubinom, opsegom i razinom usvojenosti ishoda prilagoditi potrebama, interesima i sposobnostima učenika, koristit će se strategije podrške koje facilitiraju usvajanje znanja i vještina te razvijaju interes za građanski odgoj i obrazovanje. Učitelji i stručni suradnici Škole su stručnjaci upravo u području prilagodbe okruženja, izvora znanja, sadržaja i ishoda učenicima s intelektualnim i drugim utjecajnim teškoćama. Kroz prilagođeni program učenicima će biti preneseni znanja i vještine koji su predviđeni sadržajima građanskog odgoja", naglasili su iz Grada.

GOOD inicijativa, koja se godinama zalaže za sustavno i kvalitetno uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u odgojno-obrazovni sustav, zapravo je niz brojnih organizacija civilnog društva koje se bave neformalnim obrazovanjem i ljudskim pravima, a okupljene su u zajedničku inicijativu od 2008. godine. Zahtjevi GOOD inicijative za uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u škole idu prvenstveno u smjeru kurikularnog pristupa orijentiranog na ishode i razvijanja građanske kompetencije. Ova inicijativa među ostalim zagovara uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja kao zasebnog i obaveznog nastavnog predmeta, demokratizaciju škole, primjereno vrednovanje, definiciju kriterija podučavanja te podršku nastavnicima i stručnom osoblju škola.

Čini se da u hrvatskim školama apel GOOD inicijative počinje nailaziti na sluh. A na koji način će, zasad izvannastavna aktivnost, građanski odgoj i obrazovanje zaživjeti u praksi pulskih osnovnih škola, pokazat će se početkom iduće školske godine.

U sklopu građanskog obrazovanja učenici se uz ostalo podučavaju o parlamentarnoj demokraciji, Ustavu, političkim strankama, zaštiti ljudskih prava, pravima radnika i manjina, civilnom društvu. Uče o toleranciji i poštivanju različitosti. Također se upoznaju s važnim pitanjima rodnog identiteta, spolnog zdravlja, a preispituju se i različiti stereotipi u društvu. O svim tim pitanjima hrvatski učenici znaju vrlo malo.

Naime, istraživanje o političkoj pismenosti učenika završnih razreda srednjih škola koje je u ožujku proveo Institut za društvena istraživanja pokazalo je da su mladi razmjerno slabo uključeni u građanske inicijative te da su slabo zainteresirani za politiku, niti imaju znanja o njoj. Također je utvrđeno da su izrazito nepovjerljivi u političke institucije. S druge strane, prilično su rezervirani prema ideji multikulturalnosti.

Komentirajući rezultate, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Berto Šalaj ustvrdio je da je trećina mladih funkcionalno i politički nepismena. Ti su rezultati, po njemu, dokaz da društvo nije učinilo gotovo ništa na implementaciji građanskog odgoja koji je, doduše, uveden kao međupredmetni sadržaj što, tvrdi, ipak nije dovoljno.

Povezane vijesti

• SLUČAJ RADON: POSTAVLJENI APARATI ZA MJERENJE, ALI PROBLEM SE NE RJEŠAVA. ZABRINUTI RODITELJI: Naša djeca će i dalje biti pokusni kunići, šaljemo ih u školu da se zrače
• MINISTARSTVO IH PREIMENOVALO 1992.: Grad koji se oslanja na antifašističke vrijednosti ipak neće vratiti školama imena ISTARSKIH NARODNIH HEROJA I BRIGADA
• RADIOAKTIVNI PLIN I DALJE U PULSKIM TALIJANSKIM ŠKOLAMA I VRTIĆIMA: Koncentracija radona u vrtiću Delfino 2,7 puta viša od dopuštene!