Kako će Pula izgledati za desetak godina? Nezahvalno je i pomalo ambiciozno pitanje na koje još nije moguće dati detaljan odgovor. No, ono što je sigurno je da je pred Pulom razdoblje intenzivne i realne provedbe složenog razvojnog projekta urbane obnove grada koji uključuje iscrpnu i sveobuhvatnu analizu lokacija i ciljeva kojima se planira implementirati urbana regeneracija u kojem se Grad primarno usmjerio na tri iznimno velike i strateški važne brownfield lokacije - Mornaričku bolnicu, Hidrobazu te Muzil kao dio zelene tranzicije.

Okosnice su to novog razvitka grada kroz urbanu obnovu Pule koja bi trebala saživjeti do 2030. godine a o kojoj su stručnjaci za urbanizam i održivi razvoj iz Pule, Zagreba i Ljubljane kao i predstavnici civilnog i javnog sektora grada raspravljali na iznimno posjećenom panelu "Kako će Pula izgledati u 2030. godini" održanom u sklopu manifestacije "Dođi u Grad - Vieni in Citta" u organizaciji Grada Pule.

Multidisciplinarni pristup

Zahtjevna je to i uzbudljiva tema koja zahtjeva multidisciplinarni pristup te su panelu i ime Grada Pule sudjelovale gradske pročelnice zadužene za lokalnu samoupravu te za prostorno planiranje i zaštitu okoliša Anja Ademi i Ingrid Bulian, predsjednica Društva arhitekata Istre Breda Bizjak, Irena Burba iz Zelene Istre, Ivana Katurić iz Urbanexa, Tadej Glažar sa Sveučilišta u Ljubljani, Fran Poštenjak iz Arboringa, bivši pulski gradonačelnik Giankarlo Župić, inače osnivač i suvlasnik Urbisa 72, te Doris Pajković iz Istarske regionalne energetske agencije (IRENA).

U realizaciji strateškog plana cilj je da se kroz sudjelovanje struke, ali i građana kroz participativne procese potakne jedno novo promišljanje Grada Pule i pokaže kako urbana obnova ima prostornu, ali prvenstveno gospodarsku i ljudsku dimenziju.

- Muzil je Central Park Pule. To je velika zelena površina i jako bitan zeleni resurs Pule koji treba u svim planiranjima i vizijama primarno ostati zelen, naglasio je Tadej Glažar, prodekan Arhitektonskog fakulteta u Ljubljani koji se cijelu akademsku godinu sa studentima bavi urbanom regeneracijom Pule. U tom smislu ugledni arhitekt naglašava i sugerira korištenje postojeće infrastrukture koja nije derutna te kreiranje malih aktivnosti na ostacima izgrađenog s minimalnim investicijama te autonomnim samoodrživim energetskim obnovama kojima se radi na autonomiji lokalnog stanovništva.

- Muzil je nama jedna od najizazovnijih lokacija na kojemu radimo kao na strateškom projektu urbane regeneracije, istaknula je Anja Ademi, pročelnica Upravnog odjela za lokalnu samoupravu i lokalni koordinator za strateško planiranje Grada Pule. - Prostorno je to enormno područje i želimo da to ostane zelena oaza u kojoj će se implementirati sve iz zelene tranzicije s minimalnim intervencijama što se tiče nove gradnje te postojeće građevine staviti u funkciju u smislu kulturne baštine, interpretacijskih muzeja, fortifikacijskog sustava. No, kako bi sve to uspjeli a da to ne ostane kao jedan projekt na papiru moramo uvijek pričati o toj financijskoj konstrukciji na koji način financirati da to opet ostane jedna zelena oaza za građane, ali da ima i prostora za privatni sektor. Promišljamo o tome kako ga povezati sa gradom da to ne ostane izolirana lokacija u jednom djelu grada, rekla je Ademi, te naglasila da je subotnji panel prvi od participativnih aktivnosti koje je Grad pokrenuo.

Kampus u gradu

Tadej pak smatra da svako područje ovih brownfield resursa čini seriju različitih potencijala za grad."Mornarička bolnica je izuzetno velika i zahtjevna zgrada i taj prostor treba podržati u stvaranju drugog djela sveučilišta i urbanog kampusa u centru grada, koje ima i Ljubljana te je nužno zbog dinamike studenata da žive grad i komuniciraju s njime. Kampusi su u 20 stoljeću stvoreni kao odvojene zone izvan grada s ciljem micanja studenata koji su kritični i nositelji promjena, i to se pokazalo neproduktivnim, istaknuo je arhitekt.

Treća lokacija je Hidrobaza na rubu grada koja je specifičnija te Tadej smatra da već postojeća djelatnost turizma na tom području ne smije biti monofukcionalna, kao ni ekskluzivni turizam u vidu resorta koji se u praksi pokazao destruktivan. "Pula ima dosta izgrađenih zgrada kojima treba primijeniti programsku dinamiku. Prvo se treba raditi s domaćim ljudima i na participatornom proračunu koji treba predati građanima. To je bitan dio. Mi govorimo o prostoru, no bez ljudi nema realizacije", mišljenja je Tadej.

Veliki potencijal Pule u regeneraciji na ostacima prošlosti vidi i Ivana Katurić iz Urbanexa te ističe: - Pula ima ogroman potencijal, ali i ogromnu manu prostora koji su još uvijek u vlasništvu države koja ima neke neobične i egzotične ideje. Svi moramo naučiti kako implementirati složeni projekt urbane obnove. Ako pogledate Muzil, tamo je planiran golf teren i turistički razvoj. U trenutku kada su urbane šume na cijeni, njezino ubijanje zbog golf terena za koje nema okolišnih resursa je rezanje grane na kojoj sjedimo.

Osvrnula i na to kako je korona pokazala kako je jedna, monokulturna ekonomska djelatnost rizična te je stoga nužna ideja stvaranje jedne nove Pule kao grada s jakim sveučilištem, start upovima, hubovima te neizostavnom transformacijom potencijala Uljanika. Ingrid Bulian je istaknula da u Gradu ima puno neiskorištenih brownfield lokacija kojima u periodu od deset godina treba naći najbolju namjenu koja će uzeti u obzir globalne klimatske promjene.

- Imamo puno prilika ali i veliku odgovornost da te prilike na neki način izrealiziramo na pravi način, na pravom mjestu i pravom kontekstu, kaže Bulian.

Prostorni planovi

Kada su prostorni planovi ili njihove izmjene u pitanju Irena Burba iz Zelene Istre smatra da bi trebali ići u smjeru održivosti i stvaranja otpornosti na klimatske promjene i jačanje lokalne zajednice koja treba biti nositelj. Giankarlo Župić istaknuo je da je veliku štetu u prostornom planiranju donijela javna nabava i legalizacija bespravnih objekata koja upropaštava prostor.

Breda Bizjak u ime Društva arhitekata Istre zagovara nužnu revitalizaciju povijesne jezgre grada, obnovu prometne infastrukture, zelenu infrastrukturu kao primarni dio prostornih politika, revitalizaciju bivših vojnih zona i sustav fortifikacija, javni, urbanistički arhitektonski natječaj za važne javne prostore, kao i upravljanje gradskim prostorima i nekretninama, ali i definiranje projekcije širenja urbanističkog područja grada, izmjenu prostornih planova i njihovo provođenje i kontrolu kao temelj za sve navedene promjene.

Struka je rekla svoje, na redu su građani.

- Kroz proteklih godinu dana stručnjaci su bili uključeni, sada slijedi aktivno uključivanje građana da čujemo što svatko od njih misli i želi, poručila je Ademi.

Povezane vijesti

• GRADSKA TVRTKA FRATARSKI, OSIM O OTOKU VERUDA I BUNARINI, SADA SKRBI I O PLAŽAMA Jozanović: Pulske plaže se uređuju i bit će spremne za novu kupališnu sezonu
• TIZIANO SOŠIĆ: Gradsko vijeće mjesto je na kojem treba otvoreno raspravljati o pulskim temama