Stručnoj i znanstvenoj zajednici koja se bavi tematikom pomorskog dobra našeg sugovornika nije potrebno posebno predstavljati. Umirovljeni kapetan duge plovidbe i pravnik Branko Kundih pionir je u bavljenju problematikom pomorskog dobra.

Baštinjeni problemi

Otad je proteklo punih dvadeset i pet godina, a teorija i praksa u štićenju, kao i gospodarskom korištenju pomorskog dobra, na koje Kundih kroz protekla desetljeća upozorava, među kojima i na portalu Pomorsko dobro, kojem je osnivač, i dalje su, dojam je, dijametralno suprotne o čemu najbolje svjedoče kontinuirani primjeri uzurpacije i devastiranja hrvatske obale.

Uzroke nereda koji nam se događaju na pomorskom dobru Branko Kundih nastoji prikazati u svojoj novoj knjizi "Hrvatsko pomorsko dobro - Geneza nereda & Prijedlog rješenja" koja će uskoro u Rijeci biti predstavljena javnosti i povod je našem razgovoru s ovim neumornim autorom.

Što je bio "okidač" ovom vašem, dosad najopsežnijem djelu o problematici pomorskog dobra?

- Nakon donošenja novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, koji je stupio na snagu 2023. godine, tražio se odgovor jesu li i u kolikoj mjeri nove zakonske odredbe doskočile mnogim otvorenim i neriješenim pitanjima koje baštinimo još od 1994. godine i donošenja prvog Pomorskog zakonika do danas. Sama analiza geneze nereda nije dovoljna, pa sam uz svoja promišljanja i prijedloge u knjigu ugradio brojna mišljenja i prijedloge kompetentnih stručnjaka iz akademske zajednice, gospodarstva, pa i politike. Argumenti izneseni u ovoj knjizi ukazuju da će u velikom dijelu primjena aktualnog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama biti neodrživa i na koncu neprovediva.

Zašto?

- Ni nakon tri desetljeća nemamo jasan odgovor što jest, a što nije pomorsko dobro, što jest, a što nije zakonito stečeno pravo na pomorskom dobru. Osim toga, nemamo efikasne kontrolne mehanizme, prvenstveno inspekcijske službe tako da smo danas uvedeni u novu razinu nereda koji je nemoguće sanirati kozmetičkim izmjenama i dopunama zakonskih propisa o pomorskom dobru. Bez svake sumnje, potrebne su nam vizija i nova paradigma koje zasada nisu na vidiku.

Geneza nereda

Gdje to griješimo?

- Za sve dosadašnje propise o pomorskom dobru karakteristično je da smo samo lijepili nered na već postojeći nered. To se ponajprije odnosi na jasno definiranje pojmova, prvenstveno prostora i granica pomorskog dobra, upisa pomorskog dobra u zemljišne knjige o kojima na koncu ovisi pravni režim opće i posebne uporabe, kao i gospodarsko korištenje pomorskog dobra. Od prvog dana nismo jasno definirali morsku obalu koja na koncu može obuhvatiti daleko širi prostor od određene granice pomorskog dobra. Granice pomorskog dobra koje su do danas utvrđene, a još velik broj njih čeka na donošenje, u velikoj mjeri toliko su različite tako da nije pretjerano reći kako duž naše obale imamo pravu tigrovu kožu pravnog režima pomorskog dobra. Kao primjer možemo navesti kampove uz more gdje je situacija takva da su neki kampovi potpuno isključeni iz pravnog režima pomorskog dobra osim morske plaže, što na koncu smatram ispravnim rješenje, dok su drugi kampovi djelomično, a neki u cijelosti uključeni u pravni režim pomorsko dobro. Nadalje, još uvijek nismo jasno definirali je li cijelo brodogradilište pomorsko dobro ili je to samo luka brodogradilišta. Po mojem mišljenju samo luka brodogradilišta je pomorsko dobro. U svakom slučaju morske plaže su u cijelosti po samom Zakonu pomorsko dobro, ali nažalost jasne kriterije za utvrđivanje granice morske plaže ponovo nismo propisali. Slobodno možemo zaključiti da je prostor pomorskog dobra danas, jednako kao što je to bilo i ranije, u velikom dijelu prepušten subjektivnim procjenama kojima se dovodi u pitanje elementarna pravna sigurnost kako opće uporabe, tako i gospodarskog korištenja.

Drugo ključno pitanje odnosi se na imovinsko-pravne odnose koji nisu riješeni trideset godina. Tu prvenstveno mislim na samu pretvorbu i konverziju prava korištenja u koncesije na pomorskom dobru kao i zakonita ulaganja, stečena prava i legitimna očekivanja. Nijedan zakon do danas ta pitanja nije razriješio. Ostaje otvoreno pitanje što će se dogoditi kad isteknu koncesije, posebno kod marina.

Cijeli razgovor dostupan je na portalu Pogled.hr.

Povezane vijesti

• Podmornica na Punta Verudeli, na Valovinama ski-lift
• Na gradskim plažama ovog će ljeta biti 1.375 ležaljki i suncobrana
• Stiglo 230 zahtjeva za koncesije na pomorsko dobro u Puli