SVE VEĆA POTRAŽNJA
Ogrjeva nedostaje jer se sve više kućanstava vraća drvima
Proizvodnja u privatnim šumama znatno je podbacila i zbog nedostatka izvođača radova i troškova, a prerađeno drvo iz privatnih šuma završava u inozemstvu. S druge strane, u prvih su deset mjeseci s područja UŠP Buzet Hrvatske šume prodale građanstvu 25 posto ogrjevnog drva više nego cijele 2017. godine
Sve je veća potražnja za ogrjevnim drvom na domaćem tržištu, ali sirovina završava u - inozemstvu! Međutim, nedostatku ogrjeva u našim krajevima kumovalo je i to što nema radne snage, odnosno to što šume nema tko piliti! Zaključak je to odgovora Uprave šuma Podružnica Buzet koji nam je proteklih dana pristigao kao reakcija na prethodni članak o problemu opskrbe drvom na istarskom poluotoku.
Viša cijena na inozemnom tržištu
Odgovorima potvrđuju i one neslužbene informacije iz Hrvatskih šuma koje smo objavili i to da su drva pošla u inozemstvo gdje postižu višu cijenu, a da je zbog viših cijena drugih energenata i opet porastao broj kućanstva koja se griju na drva. Kako smo već pisali, suhi je ogrjev u većem dijelu Istre rasprodan već u rujnu, cijena je zbog nedostatka rasla s 350 kuna po kubičnom metru na više od 500 kuna, a trenutno se u ponudi po oglasnicima ili preko poznanstva mogu naći samo zelena, friško piljena drva u količinama dostatnim za cijelu zimu. Sreća je za one koji nisu na vrijeme osigurali suhi ogrjev samo u tome što studeni još uvijek ne opravdava svoj naziv pa i visoke temperature odgađaju početak sezone loženja.
"Činjenica da se na tržištu pojavio manjak ogrjevnog drva kao energenta možemo obrazložiti time da je potražnja ogrijeva veća jer se sve više građanstva ponovno 'vraća' drvu, kao energentu, prvenstveno zbog nižih cijena u odnosu na druge energente - struju, plin, lož ulje i dr. Također možemo paušalno zaključiti da je i 'proizvodnja' ogrjevnog drva u privatnim šumama znatno podbacila prvenstveno zbog nedostatka izvođača radova, troškova sječe i izrade te iznosa drva iz šume čijom prodajnom cijenom se troškovi proizvodnje jedva pokrivaju ili se ne pokrivaju. Osim toga sve je više ima šumovlasnika koji iz svoje šume drvo prodaju 'na panju' registriranim tvrtkama. To drvo uglavnom ne završava na domaćem tržištu kao ogrjevno drvo, već se prerađuje u druge oblike (pelet, sječka) i kao takvo plasira ne tuzemno ili ino tržište", poručuju iz UŠP-a Buzet, nadležnog za Istru, uključujući i dio liburnijskog područja i kvarnerskih otoka. (PIŠE Zvjezdan STRAHINJA)
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
