Održiva moda u lokalnom kontekstu znači podržati lokalne dizajnere, umjesto odlaska u H&M po još jednu krpicu. To je stvar osobne etike, principa. Cijeniš dizajnera i njegov proizvod, sate koje je u njega uložio. Kupit ću jedan komad, a ne deset. To je dugotrajan proces. Brza moda prouzročila je propast lokalne industrije, poput Arena trikotaže, smatra Lara Bagar

Globalni pokret Fashion Revolution je za modu, a ne protiv nje. Međutim, ovo danas ne možemo nazivati modom, kazala je Višnja Huljev iz riječke Manufakture za okruglim stolom održanim preksinoć u Hrvatskom udruženju interdisciplinarnih umjetnika. U raspravi o pravoj cijeni odjeće, održivoj i pravednoj modnoj industriji, koju je u Europskom tjednu smanjenja otpada organizirala Zelena Istra, sudjelovale su lokalne modne dizajnerice, umjetnice, radnice u modnoj industriji, aktivistkinje i novinarke, pokušavajući odgovoriti na pitanje postoji li uopće moda u eri hiperprodukcije, globalizma i sveproždirućeg liberalnog kapitalizma koji bespoštedno melje čovjeka, ali i planet na kojem živimo, a donosi zaradu samo multikorporativkama i pojedincima koji ih vode.

-Kad govorimo o održivoj modi, moramo krenuti od dizajna, preko proizvodnje, marketinga. S ekološke strane, moramo paziti koliko trošimo resurse. Bitna je socioekonomska strana jer moramo voditi računa o tome tko radi, da ne bude izrabljivanja, i to je jedan smjer o kojem moramo misliti kad kupujemo ili se bavimo modom, rekla je Huljev.

Tisuću poginulih

Ona je pokrenula Fashion Revolution u Hrvatskoj 2015., dvije godine nakon što je krenuo u Velikoj Britaniji i do danas se proširio u 120 zemalja. Sve je krenulo nakon što se u Bangladešu srušila zgrada u kojoj se nalazio jedan od pogona tekstilne industrije gdje nastaju odjevni predmeti koji dospijevaju na police trgovina bogatog Zapada. U katastrofi je poginulo više od tisuću radnica i bio je to okidač za Fashion Revolution i potragu za odgovorom na pitanje znamo li uopće tko izrađuje našu odjeću.

- Vlasnik brenda mora znati tko izrađuje odjeću koju je naručio. Mnogi to ne znaju. Mi volimo modu, mi smo aktivisti za modu, ne protiv mode i zato smo digli glas, rekla je Huljev te poručila ljudima da ne kupuju na Black Friday i Cyber Monday ono što im nije potrebno, a vlasnicima brendova da ne snižavaju cijene tim danima, da ne mame ljude.

- Svaka kupnja šalje poruku industriji da mogu još više proizvoditi. Oni se na sniženjima rješavaju svojih zaliha, rekla je Huljev te u travnju najavila Fashion Revolution Week , na kojem se svake godine nastoji ukazati na posljedice hiperprodukcije u modnoj industriji, ali i iskorištavanje radnika te onečišćenje okoliša.

Ivana Burba iz Zelene Istre kazala je da su ovom kampanjom, koja se održala diljem Istre, željeli ukazati na pogubnost brze mode i tekstilne industrije.

- Svakog dana odlučujemo što ćemo odjenuti, odjećom izražavamo stav i socijalni status i ne razmišljamo previše o posljedicama brze mode. A ono što prolazi ispod radara jest da je tekstilna industrija najveći zagađivač nakon naftne industrije te da svaki šesti čovjek na planetu radi u toj branši, a njih 96 posto ne zarađuje dovoljno ni za osnovne životne potrebe. U branši je zaposleno čak 85 posto žena, vrlo često i djeca, rekla je Burba.

Povezane vijesti

• Kralj Giorgio 40 godina na modnome tronu
• Modni eklekticizam: Izdvojite se iz mase
• Personalizirano O´dijelo kao umjetničko djelo