Dioksin je jedan od najopasnijih otrova, vrlo je štetan za čovjeka i okoliš, a od njega je, upozoravaju neki znanstvenici, štetniji samo nuklearni otpad
Treći dan zaredom vatrogasci su morali intervenirati na otpadu Metisa u Šijani jer je u jutarnjim satima opet gorjelo. Zapovjednik pulskih vatrogasaca Klaudio Karlović potvrdio je da je jaki vjetar aktivirao manji požar, no vatra je brzo ugašena. U Metisu sada dežuraju djelatnici pogona. Miris paljevine i dalje se osjeća u okolici reciklažnog dvorišta, a uzrok požara koji je buknuo u noći sa subote na nedjelju još se istražuje.
Nakon požara javnost se s pravom pitala što je prilikom sagorijevanja odlazilo u zrak. Mnoge je zanimalo je li došlo do ispuštanja štetnih plinova i kojih, te koliko je gusti dim koji ne nadvio nad Pulom opasan po zdravlje. Na naše upite oglasio se Zavod za javno zdravstvo Istarske županije koji navodi da nema razloga za paniku, odnosno "ugroze za zdravlje".
No, tako ne misli znanstveni suradnik na Institutu "Ruđer Bošković" i kemičar dr. sc. Nikola Biliškov. On smatra da je tijekom požara došlo do sagorijevanja plastike, a time i do ispuštanja dioksina u zrak. Biliškov tvrdi da je požar mogao ozbiljno ugroziti ljudsko zdravlje.
- Svaka plastika izgaranjem stvara puno katrana i lebdećih čestica koje su bogate policikličkim aromatskim ugljovodicima, a koji spadaju u prvu kategoriju kancerogenih tvari. Što se tiče dioksina, oni nastaju kad u sustavu imamo klor. Inače, PVC je široko rasprostranjem polimer, a on u svakoj ponavljajućoj jedinici ima po jedan atom klora, što ga čini jednim od većih izvora dioksina pri izgaranju niskotemperaturnim plamenima u nekontroliranim uvjetima kakav je požar. Znači, niskotemperaturnim izgaranjem plastike, naročito PVC-a jer sadrži klor, nastaje dosta dioksina. To su uvjeti u kojima je gorila plastika u Metisu, upozorava Biliškov te dodaje da mnogi ne znaju da dioksin nastaje kao nusprodukt i pri niskotemperaturnom spaljivanju drva kakvo se koristi za grijanje u domaćinstvima. Dioksin je jedan od najopasnijih otrova, vrlo je štetan za čovjeka i okoliš, a od njega je, upozoravaju neki znanstvenici, štetniji samo nuklearni otpad.
U istarskom Zavodu za javno zdravstvo kažu da se na području Grada Pule nalaze dvije mjerne postaje (AMP Kaštijun i Pula Fižela) koje se koriste u svrhu praćenja kvalitete zraka.
Pojašnjavaju da je mjerna postaja AMP Kaštijun u vlasništvu Županijskog centra za gospodarenje otpadom "Kaštijun" i oni organiziraju provođenje mjerenja, dok je AP Pula Fižela u vlasništvu Grada Pule i Zavod za javno zdravstvo Istarske županije provodi na njoj mjerenja u sklopu praćenja kvalitete zraka državne mreže.
- Parametri koji se prate na mjernoj postaji AMP Kaštijun su lebdeće čestice, dušikovi oksidi, amonijak i sumporovodik. Na mjernoj postaji AP Pula Fižela prate se koncentracije ozona i dušikovih oksida. Na AMP Kaštijun izmjerena su povišenja lebdećih čestica u noćnim satima nakon početka požara u prostorima tvrtke Metis, što možemo tumačiti kao direktnu posljedicu požara, a tome su pridonijele i metereološke prilike. Situacija se normalizirala i vrijednosti praćenih parametara su u uobičajenim granicama za naše područje, u koncentracijama koje ne predstavljaju značajne vrijednosti, odnosno ugrozu za ljudsko zdravlje, kažu u Zavodu. Napominju da Zavod ne posjeduje informaciju je li inspekcija zaštite okoliša izdala bilo kakvo rješenje tvrtki Metis kojim im nalaže uspostavu monitoringa zraka, odnosno ispitivanje određenih pokazatelja putem ovlaštenih laboratorija.
- Na području Istarske županije i Grada Pule, zasad praćenja ukazuju na prvu kategoriju zraka, izuzev pokazatelja ozona. Zbog mogućeg pojavljivanja ovakvih incidentnih situacija važno je i potrebno nastaviti sa praćenjem kvalitete zraka, kao i pojačati mjere za smanjenje onečišćenja zraka, odgovaraju u Zavodu za javno zdravstvo Istarske županije. Što udišu pitaju se i građani, a čitateljica Ivana Ruba proslijedila nam je fotografiju koju je snimila na svojoj terasi. Pita se kakva je to kruta prašina doletjela i što su ljudi nakon požara udisali?