Od početka godine do 9. svibnja MUP je izdao ukupno 20.988 dozvola za boravak i rad strancima, što je 729 dozvola manje nego u istom razdoblju prošle godine te čak 7.000 dozvola manje nego u pretpandemijskoj 2019. godini, piše Novi list.

S obzirom na to da se uz graditeljstvo najveći broj dozvola za rad državljanima trećih zemlja izdaje u turizmu, smanjenje od 25 posto u odnosu na 2019. godinu nije iznenađujuće. Kad se radi usporedba s prošlom godinom, ne treba zaboraviti da su prva dva i pol mjeseca 2020. godine bila "uobičajena", odnosno da se hrvatsko gospodarstvo još nije suočavalo s ograničenjima koje je donijela korona, pa 729 dozvola manje nego lani ne znači da poduzetnici imaju manja očekivanja od prošlogodišnjih.

Uz to što se poslodavci neće žuriti s angažiranjem radnika stranaca dok ne budu sigurni da će im doista i trebati, primjerice da će turistička sezona biti bolja od prošle, od ove godine vrijede i nešto drukčija pravila za zapošljavanje stranaca. Ukinute su kvote koje je određivala Vlada, pa je u smislu broja zapošljavanja stranaca tržište liberalizirano, ali zato poslodavci imaju obvezu tražiti test tržišta rada za zanimanja koja nisu deficitarna, a zakon propisuje da MUP prije konačnog davanja dozvole za zapošljavanje stranca traži mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o poslodavcu, u kojem Zavod provjerava je li poslodavac koji želi zaposliti stranca podmirio sva javna davanja, ima li barem jednu četvrtinu zaposlenih hrvatskih državljana ili državljana EU-a, te je li pravomoćno osuđen za kaznena dijela iz radnih odnosa i socijalnog osiguranja. Dosadašnje statistike pokazuju da u više od petine zahtjeva za radnu dozvolu poslodavci nisu uspjeli dobiti to pozitivno mišljenje, što je također razlog za manje radnih dozvola.

Zahtjeve koji su pristigli prema starom zakonu MUP je bio i dužan riješiti prema tadašnjim pravilima, a iz tog Ministarstva su nam odgovorili da su do 9. svibnja izdali 13.755 dozvola prema važećem, odnosno novom zakonu kojim su ukinute kvote, ali koji znači i test tržišta rada i mišljenje HZZ-a o poslodavcima.

- Ukupno je u navedenom razdoblju izdano 8.199 dozvola za boravak i rad za produljenje, a od toga po važećem Zakonu o strancima 4.830 dozvola za produljenje, pojasnili su iz MUP-a. To znači da je gotovo polovina slučajeva u kojima je strancima odobreno produljenje rada u Hrvatskoj doneseno prema starim pravilima.

MUP je u ovoj godini dobio ukupno 27.061 zahtjev za dozvolu rada i boravka prema novom važećem zakonu i od toga je za 17.596 zahtjeva bilo potrebno mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, dok za 9.465 zahtjeva to mišljenje nije potrebno. MUP ne mora tražiti mišljenje zavoda kad se radi o produljenju dozvola ili sezonskom zapošljavanju do 90 dana.

- U slučajevima kada je bilo potrebno mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, do 9. svibnja 2021. godine, izdano je 7.949 dozvola za boravak i rad, odbijeno je 687 zahtjeva za dozvole za boravak i rad, a obustavljeno je 2.197 postupaka po podnesenim zahtjevima, odgovorili su nam iz MUP-a.

To znači da sva mišljenja još nisu ni pristigla, ali i da je na svakih 11 pozitivnih mišljenja stiglo i jedno koje je značilo odbijanje dozvole za rad stranaca, odnosno da poslodavci nisu zadovoljili uvjete koje zakon propisuje. Uz to, svaki je četvrti postupak obustavljen, što se najčešće događa ako stranac odustane od zapošljavanja u Hrvatskoj ili su to učinili poslodavci kad su shvatili da neće dobiti pozitivno mišljenje, odnosno da ne ispunjavaju sve uvjete.

O čemu se radi, najbolje bi možda mogla dati statistika Zavoda za zapošljavanje koji je u prva četiri mjeseca ove godine odrađujući svoj posao obradio čak 15.352 zahtjeva, te je dao 11.750 pozitivnih i 3.602 negativnih mišljenja. To znači da je od 15.352 slučaja Zavod u više od 23 posto slučajeva dao negativno mišljenje, odnosno da poslodavci nisu zadovoljavali neki od uvjeta iz Zakona o strancima. Koliko se poslodavaca krije iza ta 3.602 negativna mišljenja Zavod ne navodi jer je hipotetski sve te radnike mogao pokušati angažirati samo jedan poslodavac, kao i njih sto.

Najviše pozitivnih mišljenja bilo je za zanimanja iz graditeljstva, odnosno za zidare, tesare, radnike u niskogradnji, fasadere, armirače. Riječ je zanimanjima koja se nalaze na listi deficitarnih, pa za njih nije potrebno provoditi test tržišta rada.

Što se tiče provođenja tog testa u ovoj godini, do kraja travnja Zavod za zapošljavanje dobio je 14.414 zahtjeva, a te im je zahtjeve uputilo 1.270 hrvatskih poslodavaca. Do kraja travnja obradili su 12.149 zahtjeva, a u 10.974 slučaja poslodavcima su poslali pozitivne obavijesti. No, u 1.175 slučajeva stigla je odbijenica, odnosno u 10,7 posto slučajeva test tržišta rada koji je proveo zavod pokazao je da se radnici mogu naći i na domaćem tržištu.

Ispitivanje tržišta rada tražilo se za čak 281 zanimanje, a dominiraju zanimanja koja su tražena u turističkoj djelatnosti. Najviše testova tržišta rada tražilo se tako za čistače ili čistačice, konobare, pomoćne kuhare ili pomoćne konobare te sobarice.

I regionalna rasprostranjenost zahtjeva upućuje na to da iz turističke djelatnosti dolazi najviše zahtjeva za test tržišta rada, pa se taj postupak najviše tražio u područnom uredu Pula, gdje je u prva četiri mjeseca ove godine bio podnesen 4.891 zahtjev. Odmah iza Pule, s 4.457 zahtjeva, slijedi područni ured Rijeka, dok je u Zagrebu bilo podneseno 2.414 zahtjeva. Na četvrtom mjestu je bio Split sa 762 zahtjeva, što pokazuje oprez iz Dalmacije s obzirom na neizvjesnost oko turističke sezone.