Prema podacima FINA-e Istarska županija i Grad Zagreb dva su poduzetnički daleko najaktivnija područja u Republici Hrvatskoj. Radi se o analizi broja poduzetnika u odnosu na ukupan broj stanovnika, a analizirano razdoblje je 2017. godina. Zagreb je očekivano na prvom mjestu sa 40.210 poduzetnika koji su zapošljavali 331.978 radnika. U prosjeku to je 50 poduzetnika na 1.000 stanovnika ili 75,5 poduzetnika na tisuću radno sposobnih stanovnika, što je najviše u Hrvatskoj. Međutim, praktički na istoj razini je Istarska županija, je 49,1 poduzetnik na 1.000 stanovnika, odnosno 74,7 poduzetnika na 1.000 radno sposobnih stanovnika. Prosjek na razini države je daleko niži i iznosi 29,1 poduzetnik na 1.000, odnosno 34 poduzetnika na 1.000 radno sposobnih.
Analiza je pokazala da je jedna od osnovnih karakteristika gospodarstva Hrvatske velika razlika u regijama. Tako primjerice Vukovarsko-srijemska županija ima tek 18,1 poduzetnika na 1.000 radno sposobnih stanovnika, a u istoj zoni su i Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka, Brodsko-posavska i Virovitičko-podravska županija s prosjekom od 18,6 do 20,8 poduzetnika na tisuću radno sposobnih stanovnika. Ispod hrvatskog prosjeka, osim navedenih, još je 11 županija, a osim Grada Zagreba i Istarske županije, samo još tri županije imaju broj poduzetnika iznad tog prosjeka. To su Primorsko-goranska, Dubrovačko-neretvanska i Splitsko-dalmatinska županija, no sve tri s brojkama su još uvijek daleko ispod vodećeg dvojca.
Brojne mjere
Pozitivno poslovno ozračje, koje rezultira snažnim razvojem poduzetništva, među ostalim je i plod podrške gradova i županija. Porema analizi Ministarstva financija o izdvajanju gradova za poduzetnike i obrtnike, u 2017. godini u top 10 gradova u Hrvatskoj nalaze se dva istarska grada: Pula i Buzet. Podaci pokazuju da za poduzetnike i obrtnike najviše izdvajaju srednji i mali gradovi, a Pula je jedini veliki grad u najboljih 10. Najveći grad u Istri nalazi se na visokom drugom mjestu po izdvajanjima za poduzetnike i obrtnike po glavi stanovnika sa 160 kuna po stanovniku, dok prvo mjesto drži Petrinja sa 249 kuna izdvajanja za poduzetnike po stanovniku. Zagreb je, primjerice, u poduzetnike uložio samo 59 kuna po stanovniku.
Gradonačelnik Pule Boris Miletić ističe da je zadaća javne uprave da stvori pozitivno poslovno okruženje koje će motivirati i poticati poduzetnike, koji će onda svojim radom stvoriti novu dodatnu vrijednost za širu zajednicu.
"Pula to čini i imamo vidljive rezultate. Svake godine osiguravamo paket mjera za poticanje razvoja malog gospodarstva u Puli i to kroz dodjelu potpora za razvoj poduzetništva. No, osim direktnih mjera pomoći, puno ulažemo i u infrastrukturu, pa je tako posebno značajan projekt budućeg co-working prostora u samom centru grada kojeg razvijamo i koji će služiti kao poduzetnički centar za naše vrijedne poduzetnike", kaže Miletić, dodavši da se ulaganjem u poduzetništvo smanjuje nezaposlenost.
Visok standard
Grad Pula osigurava olakšice poput manjih komunalnih doprinosa i subvencioniranja kamata na kredite. Nude se potpore za novoosnovane tvrtke, među kojima se posebno naglašavaju one koje potiču zapošljavanje i samozapošljavanje. Grad sufinancira i nabavku nove opreme i uvođenje inovacija u proizvodnju, ulaganje u standarde kvalitete, nastupe na međunarodnim sajmovima i pripremu EU projekata. Nadalje, financira organizaciju seminara i programe podrške poljoprivredi i ruralnom razvoju. Miletić naglašava i suradnju s portalom gastroposao.eu na pronalasku radne snage za turističku sezonu.
"Prosječna stopa nezaposlenosti u Puli iznosi 2,5 posto, odnosno dva je puta niža od prosjeka Europske unije i čak tri puta niža od prosjeka Hrvatske. U posljednje dvije godine Pula bilježi više od tisuću novozaposlenih osoba, odnosno 2.800 pulskih poduzetnika danas zapošljava čak 14.800 ljudi, što potvrđuje da su sredstva investirana u poduzetništvo itekako dobro usmjerena.
Upravo zahvaljujući sustavnom radu i jasnom usmjerenju prepoznati smo kao jedan od najboljih gradova za život i poslovanje u Hrvatskoj. Nastavljamo dalje pa ćemo i u budućnosti koristiti svaku priliku kako bismo standard života svih građana Pule dizali na novu razinu", zaključio je Miletić.
Grad gospodarstva
Visoko na ljestvici gradova koji značajno poduopiru poduzetništvo našao se i Grad Buzet. On se na top 10 listi našao na četvrtom mjestu sa 123 kune po stanovniku, čime je prvi na listi u kategoriji malih gradova.
"Intenziviranjem krize 2010. godine želja nam je bila poticajima pomoći poduzetništvu i obrtnicima kako bi Grad Buzet i nadalje zadržao najmanju stopu nezaposlenosti u Hrvatskoj. Nakon prvotnog usmjerenja za poticaje za zapošljavanje i otvaranje novih tvrtki i obrta, od 2015. smo krenuli smo i s odobravanjem kapitalne potpore s ciljem jačanja buzetskih privrednika. Vrlo sam zadovoljan što naše mjere svake godine daju i vidljive rezultate, pa je tako u tom periodu uz gradske poticaje otvoreno 98 tvrtki i obrta te zaposleno 189 naših sugrađana. U tom periodu isplatili smo 664 potpore ukupne vrijednosti 4,78 milijuna kuna, a posebno me veseli što su na svaku gradsku kunu za kapitalne potpore poduzetnici uložili još prosječno sedam svojih kuna", ističe gradonačelnik Buzeta Siniša Žulić, dodavši da je većina poticaja ostvarena u prerađivačkoj industriji.
"U malom Buzetu danas, primjerice, u odnosu na 2009. godinu, ima čak 500 radnih mjesta više, a trenutno se uz to traži još stotinjak radnika", kaže Žulić.
Ističe da je grad kojem je drugi mandat na čelu već desetak godina u samom hrvatskom vrhu po potporama za poduzetništvo, pa su Buzećani 2017. od Udruge hrvatskih gradova primili priznanje "Grad gospodarstva".