Radi se zapravo o geslu pod kojim je ugledni istarski poduzetnik Plinio Cuccurin prije gotovo jednog i pol desetljeća pokrenuo projekt Mon Perin i koji je ponovio i na Liderovoj konferenciji predstavljajući u jednoj od panel diskusija ideju koja je stajala iza projekta uspješnog oživljavanja i strelovitog razvoja Bala
„Okrenimo se sebi i svom timu“ poruka je koju je glavni urednik poslovnog magazina Lider Miodrag Šajatović istaknuo kao glavni zaključak konferencije „Greenfield investicije – kako snovi postaju stvarnost“ koja je u protekla dva dana u Medulinu održana u organizaciji te medijske kuće. Radi se zapravo o geslu pod kojim je ugledni istarski poduzetnik Plinio Cuccurin prije gotovo jednog i pol desetljeća pokrenuo projekt Mon Perin i koji je ponovio i na Liderovoj konferenciji predstavljajući je u jednoj od panel diskusija ideju koja je stajala iza projekta uspješnog oživljavanja i strelovitog razvoja Bala.
Demografski prirast
- Kada smo u čitavu ovu priču kretali bili smo svjesni da nam pomoć neće stići izvana, da pomoć neće stići „od gore“ već da se moramo okrenuti isključivo sami sebi i vidjeti s kojim resursima raspolažemo da bi na bazi tih resursa pokušali stvoriti neku vrijednost. Danas, nakon petnaest godina djelovanja ta vrijednost je stvorena, standard života u općini u kojoj rade svi i u kojoj fali radne snage je povećan, a višestruko je veći i općinski proračun. Već na samim početcima shvatili smo da se moramo uloviti u koštac s ozbiljnim problemom demografske obnove i danas općina ima pozitivan demografski prirast ne samo zbog novorođene djece već i zbog doseljavanja,“ kazao je u svom izlaganju Cuccurin.
Rezultat je to, rekao je, što se u projektu razvoja s jednakom pažnjom razmišljalo i o investicijama i o ljudima.
- Pokrenute investicije trebale su biti održive, a model koji smo mi provodili i koji provodimo jest model održivog participativnog socijalnog poduzetništva. Održivo znači da su sve investicije trebale biti po mjeri i potrebama mještana Bala, a participativno da su oni za svaku odluku trebali sudjelovati u odlučivanju po jednom modelu transparentnosti, otvorenosti i uključenosti svih građana. Ako gledamo Mon Perin, kao krunu tog uspjeha, napravljena je firma koju vlasnički čini 924 osoba koje su stanovnici i prijatelji Bala. Razvojem se postiglo to da u ukupnom proračunu Općine danas dvadeset posto sudjeluje Mon Perin sa svojim prihodima, a baljanskoj djeci, koja su kad je priča počinjala bila na početku školovanja, stvoreni su uvjeti da se nakon studija vrate, zaposle i napreduju u mjestu u kojem su rođena. Oni danas vode i Mon Perin, jer trebalo je voditi računa ne samo o tome kako realizirati investicije, već tko će nakon što se one dogode čitavu tu priču dalje voditi. Hoće li naši ljudi biti samo „kmetovi“, odnosno radnici i najamna radna snaga ili će biti vlasnici i manageri? Mi smo na našem primjeru pokazali da mještani mogu biti vlasnici, rukovoditelji i zaposlenici, te da prihodi koje ostvaruju vlasnici kroz dividendu, ali i oni koji se ostvaruju kroz samu firmu, mogu u najvećoj mjeri biti u funkciji podizanja standarda života u istoj toj lokalnoj sredini. Ako sto onih koji imaju po jednu kunu stavi te kune na stol, onda to više nije jedna nego je stotinu kuna. S tim se novcem može nešto napraviti i to su naše kune, a ne kune nekog trećeg koji dolazi koristiti naše resurse i stvarati sustave u kojem će domaći ljudi moći raditi, ali neće biti vlasnici, a vjerojatno niti rukovodioci “, poručio je Plinio Cuccurin.
Profitabilna kultura
Govoreći o projektima koji se planiraju kako bi se osigurao nastavak i kontinuitet uspješne „baljanske priče“ Cuccurin je posebno istaknuo onaj kojim će pokušati „pokazati i dokazati“ da i kultura može biti profitabilna. Podsjetio je da su Bale dobile od države bivšu fortifikacijsku zonu s šest tvrđava iz vremena K.u.K monarhije što je pokrenulo aktivnosti kojima će se kroz tri godine pokušati pokazati da je moguće sufinancirati kompletnu kulturu na području općine Bale upravo iz novca koji će se namaknuti kroz projekt kulturnog turizma. Jednako tako jedan od projekata je usmjeren i u razvoj zdravstvenog turizma, no on je, kako je kazao Cuccurin, još uvijek u začecima. Otkrio je da je jedan od prvih koraka bio osnivanje udruge umirovljenika, te da je želja dovesti zdravstvene djelatnike koji bi Baljanima treće životne dobi pružali potrebnu skrb u njihovim vlastitim domovima.
- To bi bio početak, a cilj je da u dogledno vrijeme i gostima koji dolaze možemo ponuditi zdravstvenu uslugu i zdravstvenu njegu na našem teritoriju, kazao je Cuccurin.
OPŠIRNIJE U TISKANOM I ONLINE IZDANJU OD NEDJELJE