Prije godinu dana se rodila ideja, krajem prošle godine pokrenuli su kampanju "Vrati vrt u grad" a prije dva mjeseca potpisali ugovor s Gradom Pulom i dobili ključeve društvenog vrta na Gregovici, u susjedstvu 50-ak individualnih vrtnih parcela koje su također oživjele. Planova je puno, trebat će vremena i novca za realizaciju, ali u vrtu Zelene Istre već su prvi nasadi.

Vrt je na tisuću i pol četvornih metara, a danas organiziraju i svoj prvi event "Chill u vrtu", druženje uz glazbu četvero DJ-eva - Ital Ficio, BoombarDub, Kajoca Bonaparte i Foreigners Everywhere. Organizator je Studentska udruga Pula, jedan od partnera u ovom projektu, a vrata su otvorena svima, od 18 do 22 sata. Kako ih naći? Na kružnom toku na obilaznici kod Pula City Malla skrenuti prema trgovačkim centrima Harvey Norman, Eurospin i Decathlon.

Ideja krenula "odozdo"

Sve se radi volonterski, ističe predsjednica Zelene Istre Irena Burba, pa je tako i plakat za današnji event volonterski napravila Andreja Plec, a ono što se mora platiti, poput agregata, pokrit će se novcem prikupljenim na benefit-partyju za pokretanje vrta, kojim su kupljene i sadnice. I na današnjem događaju prikupljat će se donacije za financiranje aktivnosti u prvom društvenom vrtu u Puli.

U sklopu Zelene Istre, podsjetimo, formirana je Grupa za urbane vrtove koja je pokrenula inicijativu da se u Puli opet počnu uređivati gradski vrtovi, nakon što su mnogi nestali širenjem naselja i izgradnjom trgovačkih centara, recimo uz obilaznicu. Izrodila se potom i ideja o pokretanju prvog društvenog vrta u Puli, koji je zamišljen kao poligon gdje ljudi mogu naučiti sve o održavanju vrta, razmijeniti znanja i iskustva, družiti se u zajednici, što je puno više od individualnog korištenja vrta.

Inicijativu građana okupljenih oko Zelene Istre prepoznali su i u gradskoj upravi i podržali projekt koji je krenuo "odozdo", od građana, te iz gradskog proračuna financirali uređenje javnih vrtova na Gregovici koji su, eto, već zasijani. I oni koje su "zadužili" građani, pojedinačno, kao i ovaj društveni vrt koji vodi Zelena Istra. Trend povratka prirodi i održivoj zemljoradnji pojačali su korona i lockdown, što nas je dodatno i ekološki osvijestilo i izvelo iz zatvorenih prostora. Svako zlo za neko dobro.

- Organizirali smo razne radionice, filmske projekcije i konferenciju na kojoj smo predstavili Gradu primjere dobre prakse u Varaždinu i Rijeci, što je bilo dobro, a što loše i izvukli smo najbolje iz toga. Bio je velik interes građana. Imali smo i grupu od njih 15-ak koji su radili na sadržaju prvog javnog poziva za društvene i urbane vrtove. Grad je poziv objavio u ožujku i mi smo se s našim partnerima prijavili za društveni vrt. Osim Studentske udruge, partneri su nam Gimnazija Pula, Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom DOSTI, Škola za odgoj i obrazovanje, Studentska udruga Pula te Udruga za autizam Istra. Svi zajedno smo napravili program koji smo prijavili na natječaj, kaže Burba.

Grad je uz pomoć komunalnih tvrtki izravnao, isparcelizirao i ogradio zemljište, nabavili su alatnice i alate, izgradili priključke za vodu. Više parcela organizirano je oko jedne kućice za alat i špine za vodu. Još nisu podijeljeni svi individualni vrtovi pa se očekuje novi javni poziv građanima. Čitav projekt gradskih vrtova na Gregovici sada je u ingerenciji Grada, a Zelena Istra upravlja društvenim vrtom koji su dobili dvije godine na korištenje. Imaju ambiciozan program s kojim su i prošli na natječaju.

Permakultura i inkluzija

- Zasad nam dobro ide. Kad smo krenuli, bila je zadnja ura za sadnju ljetnog povrća pa smo odmah imali radne akcije i jako puno toga smo posadili, rajčice, krastavce, tikvice, lubenice, dinje, celer… Malčirali smo to i triput tjedno, ponedjeljkom, srijedom i petkom, od 19.30 do 21 sat uvijek je netko u društvenom vrtu od naših aktivista koji su preuzeli obvezu da budu koordinatori, a to su Davorka, Mirjam, Karin, Ivanka, Tatjana i Pavlina. Vrt, znamo, treba redovito zalijevati, plijeviti. Neki naši članovi su svakog dana tamo, jer im je lijepo, vole izaći iz stana i provesti vrijeme na zraku, kaže Burba.

Najesen kreću još ozbiljnije, bit će to pravi permakulturni vrt, ekološki i biološki uzgoj povrća, što je i bila premisa s kojom su krenuli u ovaj projekt. Promicat će i stjecati razna znanja i vještine za takav način uzgoja bilja, uz još jedan prioritet - društvenu integraciju ranjivih i marginaliziranih skupina te promociju zdravog načina života i zdravlja svih građana Pule. Društveni vrt, što mu i samo ime kaže, predviđen je za aktivnosti koje pridonose općem dobru, cijeloj zajednici.

- Moramo osmisliti dizajn vrta, utvrditi pravila ponašanja u društvenom vrtu, kućni red, kako ćemo na participativan način održavati vrt, kako ćemo uključiti sve zainteresirane. Organizirat ćemo i radionice, edukacije o urbanom bio-vrtlarstvu i drugim temama. Prvu radionicu već planiramo idući tjedan, u četvrtak, 15. srpnja, kad će se govoriti o organskom načinu gnojenja i kompostiranju, a onda bismo nastavili s radionicama u drugoj polovici kolovoza, kada vrućine malo popuste. Računamo na razne radne akcije da izradimo sjenicu, komposter, povišene gredice, neki namještaj za sjedenje. Napravili bismo pokazne gredice za škole i vrtiće i, što nam je jako važno, senzorni, taktilni vrt za inkluzivno urbano vrtlarenje i pristupni put za osobe s tjelesnim invaliditetom, kao i te povišene gredice koje su prilagođene osobama s tjelesnim invaliditetom ili s poteškoćama u kretanju, kaže Burba.

Za prilagodbu vrta i prilagođavanje osobama s invaliditetom novac se nadaju dobiti iz jednog fonda, projekt koji su kandidirali na natječaj predviđa i niz drugih aktivnosti za informiranje zajednice o tome što je to univerzalni dizajn, na koji način treba planirati prostore u gradu da budu inkluzivni.

- U sklopu dijela našeg programa koji smo nazvali "Jačanje zajednice i druženja" predvidjeli smo aktivnosti Hrana i ćakula petkom, kada svatko donese neko jelo i zajednički ga pripremamo, Biljke i svirke - spoj glazbenih druženja i storytellinga, priča o biljkama, Mjesec i poezija, Književne večeri u vrtu, Film pod zvijezdama… To su bile neke naše ideje, a Studentska udruga je zainteresirana organizirati takve događaje. Ovaj današnji je prvi u nizu, a glavni cilj nam je da predstavimo građanima društveni vrt. Neki su čuli, neki nisu, netko još nije bio, ne zna kako se uključiti i danas imaju priliku za to, a očekujemo i druge vrtlare koji imaju individualne parcele da nam se pridruže i da se podružimo, da čuju što sve mogu očekivati od društvenog vrta. Jer, sve te aktivnosti i radionice će, naravno, biti i njima namijenjene, cilj nam je napraviti jednu zajednicu, najavljuje predsjednica Zelene Istre.

Vrtovi kod Ferijalnog

Kaže da je atmosfera u vrtovima već pozitivna, sve je dobro organizirano, ljudi se pridržavaju pravila o korištenju alata i vode, posuđuju jedni drugima, daju savjete. Ekipa je šarolika, svih su dobnih skupina, uz penzionere puno je i obitelji s djecom, pa je na djelu i međugeneracijska solidarnost i prijenos iskustava sa starijih na mlađe. Grupa za urbane vrtove Zelene Istre, poručuju, nastavit će i dalje zagovarati očuvanje postojećih i pokretanje novih urbanih vrtova u Puli. Za gradske vrtove kod Mornara Burba kaže:

- Ti su vrtovi naslijeđe Jugoslavije, tada je svatko tko je imao stan u zgradi mogao iznajmiti parcelu i plaćali su simboličan najam. Nakon 1990-ih godina ljudi su i dalje ostali obrađivati te vrtove, ali nisu više imali ugovore niti su plaćali naknadu. Građevinske zone su se u Puli počele širiti i dosta je tih vrtova nestalo, ali neki su opstali. To je, u principu, privremeno korištenje do neke namjene prostora predviđene prostornim planom. Na Ferijalnom, recimo, prema GUP-u je predviđena stambena izgradnja. Hoće li se to mijenjati s novom gradskom upravom, da oni vrate neke zelene površine, ne znam, ali bi bilo lijepo budući da su tamo već vrtovi i kvalitetna je zemlja. Uzorkovali smo tlo i vodu i na Ferijalnom, kao i na Gregovici i Vidikovcu, i rezultati su jako dobri, kaže Burba.

Bivša gradska uprava najavljivala je popisati sve vrtove po drugim lokacijama u Puli i sklopiti ugovore s korisnicima. I na Ferijalnom ima i privatnih, ne samo gradskih i državnih parcela.

- U svakom slučaju podržavamo urbano vrtlarstvo, pa makar i kad nije skroz legalno na parcelama koje su neiskorištene, jer uzgoj vlastite hrane je pozitivan primjer privremenog korištenja. To je isto jedan oblik aktivizma, pokazujemo da se može nešto napraviti, a onda bi Grad trebao biti spreman prihvatiti takve inicijative i pomoći da se legaliziraju, zaključuje Irena Burba iz Zelene Istre.

Povezane vijesti

• Projekt od kojeg se odustalo bio je aktualan 9. rujna
• IDEJA ZELENE ISTRE PALA NA PLODNO TLO Pokrenuta inicijativa za formiranje urbanih vrtova i lokalnu proizvodnju hrane
• Projekt Mjesnog odbora i povjesničara Andreja Badera: ISPRIČAJTE SVOJU PRIČU O GREGOVICI ZA BUDUĆI DOKUMENTARAC