Urbane ptice

I PULA U PROJEKTU SUZBIJANJA NASRTLJIVIH PTICA Lažnim jajima iz grada u prirodu treba izmjestiti 300 parova galebova

| Autor: Borka PETROVIĆ

Najviše galebovih gnijezda zabilježeno je na Vidikovcu, Verudi, Verudeli, zatim u Šijani i na Kaštanjeru te u samom centru grada. Ovdje su svoja idealna staništa našli na ravnim krovovima nebodera te na zgradi stare robne kuće, a najviše ih je oko tržnice, škola, vrtića i hotelskih objekata, odnosno oko izvora hrane

 

 Na području Pule obitava od 2.200 do 2.500 galebova klaukovaca. Do ovog se broja došlo monitoringom koji je odrađen lanjske godine, a procijenjen je temeljem prebrojavanja galebova na deponiju Kaštijun gdje se okupljaju u velikom broju radi hranjenja. No, zabrinjavajuće je da 250-300 parova živi na gradskom području i postali su urbane ptice koje se ne boje ljudi, kazao je na jučerašnjoj prezentaciji u Komunalnoj palači veterinar Branko Jurić iz Veterinarske bolnice u Poreču, voditelj projekta "Kontrola i suzbijanje galeba klaukovca i procjena prekomjerne populacije za zdravlje ljudi". 

Područja gniježđenja

Najviše galebovih gnijezda zabilježeno je na Vidikovcu, Verudi, Verudeli, zatim u Šijani i na Kaštanjeru te u samom centru grada. Ovdje su svoja idealna staništa našli na ravnim krovovima nebodera te na zgradi stare robne kuće, a najviše ih je oko tržnice, škola, vrtića i hotelskih objekata, odnosno oko izvora hrane. Monitoring je odrađen tako što je Pula najprije snimana iz zraka, avionom, a onda nad potencijalnim staništima dizan je i dron da bi se mapirala područja gniježđenja, ali i hranjenja.

Gradska pročelnica za društvene djelatnosti Elvira Krizmanić Marjanović kaže da je monitoring populacije galebova prvi korak projekta koji je odobrilo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike.

- Glavni cilj ovoga projekta nije istrijebiti ili naštetiti galebovima, već smanjiti njihovu populacije u gradu i vratiti ih iz urbanih sredina u prirodna staništa, odnosno na otoke i hridi, navela je Krizmanić Marjanović. Pula se ove godine, napomenula je, tako pridružila projektu koji je 2011. počeo u Poreču, a 2015. godine pridružili su se Rovinj i Novigrad. Njegovu važnost prepoznali su i Arena Hospitality Group, Turistička zajednica Pule i Hotel Pula. Sada je ovim projektom pokrivena cijela zapadna obala Istre gdje je problem i najveći te jedino na ovaj način projekt zapravo ima smisla, istaknuo je Jurić.

OPŠIRNIJE U TISKANOM I GLAS ISTRE PDF ONLINE IZDANJU

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter