LGBT zastava na pulskoj Gradskoj palači / Leo Radolović
Iako je gradonačelnik Pule Filip Zoričić prije točno godinu dana na Komunalnu palaču postavio zastavu duginih boja kao iskaz simbolične potpore LGBTIQ+ zajednici, odnosno seksualnim manjinama, nastavnik tjelesnog odgoja u školi kojoj je Grad osnivač ovih je dana javno, na društvenoj mreži napisao komentar koji u najmanju ruku odudara od proklamirane politike aktualne gradske uprave.
Dakle, usprkos tome što je gradonačelnik poručio da "želimo biti napredan grad u kojem se svi građani osjećaju sigurno i poštovano", nastavnika Lea Radolovića iz Osnovne škole Šijana ta tema, najblaže rečeno, očito iritira, stvara mu nervozu, a potencijalno i netrpeljivost prema seksualnim manjinama.
Naime, njegov komentar, kojeg prenosimo u nastavku, osvanuo je upravo ispod članka koji problematizira homofobiju u školama i u kojem se govori o prevenciji nasilja i zlostavljanja. Vrlo neprikladno, netaktično, nepažljivo i pogrešno, posebno za njegove učenike, izrazito mlade i u formativnoj dobi, kojima je taj komentar dostupan jer je objavljen na mjestu dostupnom široj javnosti.
"Vjerujem da zaostajemo za uređenim evropskim državama po broju gejeva u jednom razredu, tako da bi trebalo dodatno educirati djecu i roditelje da ih bude bar 50 posto po razredu, kako bi bili u samom vrhu, napredni i moderni!!!", napisao je sarkastično Radolović čija se objava bez puno razmišljanja može slobodno protumačiti kao prilično homofobna i definitivno antipedagoška.
Nastavnika Radolovića pitali smo ne misli li da mu komentar opasno graniči s homofobijom.
"Ne mislim da je komentar homofoban. Njime sam htio reći da je ta tema u zadnje vrijeme malo previše prisutna u medijima, pretjeruje se, i to na dnevnoj bazi te da to nije potrebno. Radim u školi i mislim da nema nikakvih problema što se toga tiče. Sebe smatram tolerantnim i uopće nisam homofoban. Ponavljam, nema nikakvih problema oko toga i nisam nikada čuo da je netko bio maltretiran", kazao je Radolović, upitavši tko je uopće procijenio da je komentar neprimjeren.
Nadalje, on kaže da bi trebalo manje pisati o tome jer smatra da, kada je riječ u homofobiji, kod nas nema nikakvih problema. U jednom nam je trenutku čak rekao da bi "mi htjeli da to bude tako".
"Nitko nikoga ne maltretira, ni ne ugrožava. Radim u školi sa 400 djece, niti ja imam problema, niti oni", zaključuje Radolović.
Za komentar ovog slučaja pitali smo i ravnateljicu Osnovne škole Šijana Almu Tomljanović.
"Ne mogu govoriti u ime kolege i znati je li to njegovo osobno mišljenje. No, svakako ću sutra porazgovarati s nastavnikom Radolovićem da vidim o čemu se radi. Svakako sam protiv bilo kakvog govora mržnje, nasilja, degradiranja ili homofobnih poruka. Također, kao škola aktivno radimo na suzbijanju svakog oblika nasilja", zaključuje Tomljanović.
Podsjetimo, ovih je dana održano predavanje na temu "Suzbijanje homofobije i transfobije te vršnjačkog nasilja na osnovi spolne orijentacije i rodnog identiteta u školama" na kojem je psihologinja u pulskoj Medicinskoj školi Snježana Grgić predstavila rezultate istraživanja čiji okvirni podaci govore da je u prosječnom razredu jedno do troje djece gej. Ona je upravo zato sudionike upoznala s osnovnom LGBTIQ+ terminologijom te problemima s kojima se susreću LGBTIQ+ učenici. Glas Istre je o tome pisao, dok je nastavnik Radolović svoj komentar odlučio prigodno ubaciti upravo uz taj članak.
Neke od teškoća, istaknuto je na predavanju, su proces otkrivanja vlastite seksualne orijentacije, strah koji je prisutan zbog mogućnosti odbacivanja od društva i obitelji, strah od predrasuda, nasilja i diskriminacije te teškoće pri upoznavanju drugih LGBTIQ+ osoba koje se također nisu otkrile drugima svoju seksualnu orijentaciju.
Također, naglašeno je da se mladi susreću s negativnim stavovima vršnjaka i - nastavnog osoblja.
Dakle, upravo su nastavnici ti koji moraju biti prvi na braniku ne bi li se popravilo zaista poražavajuće stanje u kojem čak 33,9 posto maturanata homoseksualnost smatra bolešću, 31,2 posto zabranilo bi homoseksualnim osobama istupe u javnoj sferi jer smatraju da bi to moglo loše utjecati na mlade ljude, 42,2 posto se ne slaže da bi posvajanje djece trebalo biti omogućeno homoseksualnim osobama, a čak 48,8 posto smatra da homoseksualne osobe u javnosti ne bi trebale isticati svoju seksualnu orijentaciju.
Kako bilo, vratimo se na trenutak na početak priče i spomenuto istraživanje koje kaže da samo 23 posto mladih zna kome se obratiti u slučaju homofobičnog i transfobičnog nasilja u školi. Još neki razlozi ne prijavljivanja nasilja su strah od osude i odbacivanja, zabrinutost za njihovu sigurnost, osjećaj srama i neugode te strah da će njihova seksualna orijentacija i/ili rodni identitet biti otkriveni cijeloj školi i/ili njihovoj obitelji, stoji u istraživanju. Upravo zato, povezujući ovaj slučaj sa stanjem u društvu i rezultatima istraživanja, teško je povjerovati da će se sada, nakon ovog neprimjerenog i nazadnog komentara, ijedno dijete šijanske škole ikada obratiti nastavniku Radoloviću u slučaju homofobičnog i transfobičnog nasilja u školi.
Iz Grada Pule su na ovu temu odgovorili kratko:
"Svakako to ne podržavamo i osuđujemo bilo kakav oblik homofobije i govora mržnje".
No, usput su ipak našli za shodno istaknuti da "Grad ne može utjecati ukoliko zaposlenik neke škole, sa svojeg privatnog profila, izvan radnog vremena i u svoje privatno vrijeme, komentira pojedine članke putem društvenih mreža."