NA DANAŠNJI DAN 1975.
GLAVNE SU TEME GLASA ISTRE: TITO, SUHARTO I TURIZAM Kad već imamo turiste, valja i oderat iste
Sa slomljenom nogom Čehoslovakinja se uputila u Dom zdravlja gdje je čekala cijelo prijepodne, a zatim se uputila pješke u bolnicu. S rendgenskom snimkom ponovno je upućena u Dom zdravlja. Pješke!, pisao je prije 43 godine Fištrović u Glasu Istre kroz koji se, uključujući i satirički prilog Batić, provlačilo niz turističkih tema
PIŠE Zvjezdan STRAHINJA
Glavna vijest naslovnice Glasa Istre od 1. srpnja 1975. dolazak je predsjednika republike Indonezije generala Suharte na Brione gdje ga je dočekao predsjednik Tito sa suprugom Jovankom.
- Za mene i za milijune Indonežana Jugoslavija ne predstavlja samo suvremenu nezavisnu zemlju. Mi iznad svega vidimo u Jugoslaviji simbol teške herojske i uspješne borbe za nezavisnost, poručio je između ostalog Suharto i naveo da indonežanski narod ne smatra maršala Tita samo predsjednikom, već i istaknutim vojnim strategom, borcem za slobodu, najvažnijim faktorom u uspješnim naporima za razvoj te pionirom pokreta nesvrstanosti. Suharto je od Pule do Briona doplovio "Podgorkom", a dan kasnije posjetio je i Uljanik što se "tumači kao težnja da se zajednička ulaganja orijentiraju i na brodogradnju".
Nudistički kamp
Nije samo Suharto od stranaca stigao u Istru - bilo ih je tog ljeta 1975. sva sila pa su i novinama dominirale turističke teme. U Červaru je, javljaju dopisnici, proradila Ulika, novi nudistički kamp u koji je dan nakon otvorenja stiglo prvih sto golaća. Pisali smo tada da je to jedno od najsuvremenijih nudističkih središta u Europi u koje je uloženo 11 milijuna dinara. To je, uz Koversadu i Solaris, već treći nudo-kamp na tom području, a ukupno deseti porečki auto-kamp.
"Otvaranje Ulike predstavlja značajno pojačanje za špicu turističke sezone na porečkoj rivijeri jer će taj kamp nadomjestiti dosadašnji nedostatak sličnih kapaciteta za kojima vlada sve veća potražnja", piše u članku kojeg, nažalost, ne prati i fotografija.
Problemi s hitnom pomoći i zdravstvenom skrbi u ljetno doba bile su top-teme i 70-ih
godina. David Marijan Fištrović donosi tekst pod nazivom "Sa slomljenom nogom - pješke", a priča je to o turistkinji iz Čehoslovačke koja je, da bi dobila liječničku uslugu, polomljena prehodala Pulu, od Doma zdravlja do bolnice, pa opet nazad - u nekoliko navrata.
"Sa slomljenom nogom ona se uputila u Dom zdravlja gdje je čekala cijelo prijepodne, a zatim se uputila pješke u bolnicu. S rendgenskom snimkom, koja je jasno pokazivala da se radi o frakturi nožne kosti, ponovno je upućena u Dom zdravlja. Pješke! U Domu nije zatekla liječnika pa je
bilo povuci-potegni da bi dobila uputnicu za bolnicu. Nakon trosatnog čekanja problem je riješen i ona je opet otpješačila sa slomljenom nogom u bolnicu".
Agonija Čehoslovakinje nastavila se i nakon što joj je stavljen gips, a liječnik odobrio prijevoz ambulantnim kolima do hotela. Jer, ni nakon tri sata nije dočekala službeno vozilo već je, srećom, u priču uskočio jedan Puljanin koji ju je prevezao svojim automobilom. Za par dana i opet
isto - javila se Čehoslovakinja u dobroj vjeri na kontrolu, a onda se čekanje, šetanje i šepanje opet nastavilo. Potpuna ironija leži u informaciji da turistkinja u Pragu radi kao - medicinska nadsestra!
U oku kamere pulski su reporteri uhvatili "Izložbu opranog rublja", odnosno povješanu robu između novih gradskih fasada. Autor teksta piše da projektanti "betonskih stambenih kocki" uglavnom zaboravljaju na takve sitnice kao što je sušenje rublja, pa se u novim stambenim četvrtima, poput Stoje i Verude, može vidjeti "široki asortiman gornjeg, donjeg i posteljnog rublja svih boja i 'kalibara' kako se poput zastava vijore na vjetru. Sve to može kod turista izazvati osjećaj da se nalaze u nekoj palanci, a ne u turističkom gradu".
Neizlječiva sklonost
U prvih pet mjeseci 1975. na Primorsko-istarsko-goranskom području ostvareno je rekordnih pet milijuna noćenja. U Martinskom je održana prva priredba "Labinski konti", u narednoj petoljetki Plava laguna planira podići 200 hektara maslina, u Kanfanaru se zahuktala gradnja vodovodne mreže, a u Rovinju se promišlja do 1980. izgraditi priobalnu turističku cestu do Pule i zaobilaznicu u Rovinju. Priobalna cesta do danas nije realizirana, ali je u međuvremenu asfaltirana cesta Savičenta - Žminj te obilaznica Žminja kao spoj na prometnicu Žminj - Pazin, što je istom prilikom odlučila Skupština općine Rovinj.
Turizam je i lajtmotiv satiričnog priloga Batić u kojem je šaljive stihove objavljivao urednik Nikola Trgovčić te u jednoj od pjesama ispjevao: "Kad već imamo turiste/Valja i oderat iste/Oderat do gole kože/Naplatiti sve što se može/Za vozanje - vozarinu/Za hodanje - hodarinu/(?) Za
seks, naravno - seksarinu (?) Jedino neka ostane badava/To kad turist traži svoja prava?"
Crnokronikašku zanimljivost Glas Istre prenosi iz Rijeke, gdje se sudilo brodograditelju Aleksandru Stojiću za krađu tranzistora iz stana Mije i Mirka Baurea u Kraljevici.
"Kad ga ja Marija opazila onako bolesna, potrčala je za njim povikavši:
- Kuda žurite prijatelju?!
- Idem svirati - odgovorio joj je Stojić silazeći niz stepenice i držeći u ruci tranzistor". Stojić se pravdao da se napio previše rakije tog dana i da se ničega nije sjećao, a kad je pijan, sklon je, branio se, uzimati stvari koje nisu njegove.
"Čudno je samo to kako ta njegova sklonost nije izlječiva. Jer, kako je to spomenuto na sudu - Aleksandar Stojić već je 11 puta bio osuđivan zbog te svoje neugodne sklonosti za tuđim predmetima", poentirao je novinar na kraju.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
